Biznis i politika
StoryEditor

Samo oko petine JLRS-ova ne dobiva pomoć od države

04. Travanj 2024.
foto Shutterstock

Dok predsjednik Zoran Milanović i dalje šokira javnost gotovo svakodnevnim obratima i tako miješa već sigurne HDZ-ove karte, malokoga je u ovogodišnjem superizbornom cirkusu zaintrigirala neka ekonomska tema. Valjda je u zemlji u kojoj se čeka opet neko članstvo (ono u OECD-u) sve super i sve je za pet. Uključujući i stanje u prekobrojnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave (JLRS), čak ni ako (do)kažemo da se oko četiri petine njih hrani državnim dotacijama.

Naravno da je pitanje teritorijalnoga preustoja znatno šire od ‘banalnoga‘ financijskog kriterija, no svakako je zgodno znati kakva je financijska podloga hrvatske teritorijalne priče. To više što već nekoliko godina imamo novi sustav fiskalnoga izravnanja. Naime, model pomoći lokalnim vlastima do 2018. temeljio se na dodjeli sredstava pomoći posebnim kategorijama lokalnih jedinica na temelju povijesnih ili zemljopisnih obilježja (brdsko-planinska područja, otoci, područja posebne državne skrbi), pa nije uzimao u obzir stvarne potrebe i fiskalne kapacitete lokalnih vlasti. Kako priznaju u Ministarstvu financija, model je bio kompleksan, ekonomski slabo utemeljen i financijski ograničen, zbog čega nije postizao potrebne učinke.

Nova formula

– Uvedena je formula za izračun fiskalnih kapaciteta koja se temelji na petogodišnjem prosjeku ostvarenih kapaciteta poreznih prihoda po stanovniku svakoga grada, općine i županije, čime su sredstva izravnanja usmjerena precizno na jedinice s ispodprosječnim fiskalnim kapacitetima. Izračun koji se temelji na petogodišnjem prosjeku osigurao je da ne bude velikih oscilacija u dodjeli sredstava, što je povećalo predvidivost prihoda iz fonda izravnanja, odnosno poboljšana je kvaliteta planiranja proračunskih prihoda i rashoda na lokalnoj razini. Sve to omogućava bolje planiranje i pružanje javnih usluga na lokalnoj razini.

Sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnome proračunu, a udjel sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja utvrđuje ministar financija odlukom za svaku proračunsku godinu. Za potrebe izračuna i raspodjele sredstava fiskalnoga izravnanja važna su dva parametra: kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda. Gradovi, općine i županije koji imaju kapacitet ostvarenoga poreznog prihoda ispod referentne vrijednosti ostvaruju pravo na sredstva iz fonda izravnanja najviše do iznosa razlike između referentne vrijednosti i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda po stanovniku – tumače u Ministarstvu i dodaju kako je referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda po stanovniku za 2024. za općine 447,75 eura, za gradove 453,27 eura, a za županije 64,58 eura.

Pri tome se, naglašavaju, sredstva fiskalnoga izravnanja ne prelijevaju između jedinica lokalne samouprave, nego se fond fiskalnoga izravnanja puni na teret prihoda državnoga proračuna i doznačuje lokalnim jedinicama u skladu s njihovim udjelom u fondu izravnanja.

Najviše novca Vukovaru

Već i površan pogled na tablicu izravnanja pokazuje kako se samo manjina, točnije samo petina, od 575 jedinica lokalne samouprave uspijeva samofinancirati. Oko četiri petine njih ne može pokriti dug. Kad to ne uspijeva građanima, obično završe blokirani. JLRS-ovi su ipak veće sreće (svaka je sličnost tek heretička).

Očekivano, najviše se državnoga novca slijeva u Vukovar, ove će godine to biti oko pet milijuna eura. No, zanimljivo, potresena i od svih zaboravljena Petrinja, kojoj će se ove godine dotirati 2,5 milijuna eura, bolje se drži od, primjerice, Đakova, koje će u svoju bilancu upisati gotovo četiri milijuna eura, ili Metkovića i Kaštela, kojima pristiže po 2,8 milijuna. Čak i iznimno agilni Bjelovar očekuje nešto manje od dva milijuna, a barem se za njega očekivala nula.

O tome zašto je tomu tako, je li ovakav sustav izravnanja dobar, bolji, jedini mogući i što o svemu tome kaže stručnjakinja za ovo područje Dubravka Jurlina Alibegović iz Ekonomskog instituta pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

19. svibanj 2024 02:28