Biznis i politika
StoryEditor

Sankcije: Ne pobjeđuje bogata ekonomija, nego otporna

18. Siječanj 2024.

Za koji će dan biti točno dvije godine kako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu čime je eskalirao rusko-ukrajinski rat koji praktički traje cijelo desetljeće. Svijet je tada instalirao dotad neviđen broj sankcija. Razni centri i instituti provlače brojku od čak 13 tisuća kazni, što je više od sankcija koje su uvedene protiv Irana, Sirije, Sjeverne Koreje i Kube zajedno. Rusija je golema zemlja, ali činjenica da nikada nijedna država u povijesti nije zasuta s toliko blokada morala ju je nokautirati. No, iako smo zagazili duboko i u srednji rok, sankcije ne djeluju. I to unatoč tomu što je oko 49 posto europskoga izvoza u Rusiju i 58 posto ruskoga uvoza pod sankcijama.

Štoviše, u novim se prognozama Svjetske banke procjenjuje kako je rusko gospodarstvo lani poraslo 2,6 posto čime je nadoknadilo gubitak iz 2022., prve godine sveobuhvatnih sankcija kada je rusko gospodarstvo potonulo 2,1 posto (usput budi rečeno, manje od svih prognoza!). Neki analitičari zasluge za to pronalaze u golemom ruskom tržištu s oko 145 milijuna potrošača. Zanimljivo, kako točno domaći potrošači održavaju zemlju živom ako je tako slaba, jadna i siromašna, ‘manja‘ od podebljeg broja EU članica (do rata je bila BDP-ovski slabija i od Španjolske)? Doduše, prema podacima Svjetske banke za 2022. godinu, rusko je gospodarstvo osmo u svijetu, s BDP-om u 2022. teškim više od 2,2 bilijuna dolara. S tim je brojkama pretekla Italiju, ali ne i, primjerice, Francusku.

Najsankcioniranija zemlja u svijetu, nimalo sjajnih makroekonomskih performansi, a one su zasad jedina mjera usporedivosti zemalja, još nema poraženo gospodarstvo. Čini se da u tekućem geopolitičkom ratu za nove pozicije ne pobjeđuju bogati nego resursima i energijom samodostatni, što gradi žilavost i otpornost. Mnogi promatrači misle upravo to - prošle ekonomske krize i prvi krug europskih sankcija zbog aneksije Krima 2014. Putinov su ekonomski tim naučili kako da bolje upravljaju rizicima i stvore otpornu ekonomiju. Nitko, doduše, ne zna točno kako se stvari podmazuju iznutra, ali ni 12 krugova EU sankcija nije pogodilo ni rub mete, kamoli u sridu. Dio promatrača upire prstom u Zapad koji jednostavno nije spreman prekinuti poslovanje s Rusijom, zbog čega inovativno preskače sve prepone.

Na to upućuje i Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti koji veli kako su na Zapadu bili preoptimistični kada su očekivali da će Rusiju uvođenjem sankcija baciti na koljena, tim više što zapadne kompanije uvelike zaobilaze sankcije preko trećih zemalja, država Srednje Azije, koje su s Rusijom ionako umrežene u EAEU, ali i Azerbajdžana ili Turske.

– Rusija je daleko od toga da bi bila terminalno razorena zemlja. Velike države, kakva je Rusija, teško je ekonomski uništiti sankcijama. No, sankcije se odražavaju na Rusiju, a dugoročno će se osjećati još i više, posebno u produktivnosti – poručuje Kotarski.

Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas precizira kako su u Rusiji cijene resursa ostale stabilnima, unutarnje je tržište za ruske tvrtke raslo, fizička je imovina prebačena Rusima po povlaštenim stopama, a financijska je imovina, koja bi inače mogla otići u inozemstvo, zadržana u zemlji. U Europi su cijene uvezenih resursa skočile, izvozna su tržišta pala, fizička se imovina morala jeftino prodati, a financijska je imovina pobjegla u SAD.

– Očigledno kako nije pretjerano pogrešno tvrditi da sankcije primijenjene na veliko, resursima bogato, tehnički sposobno gospodarstvo, ne djeluju, a posebno su nakon šoka i prilagodbe ‘izomorfne‘ strogoj politici zaštite trgovine, industrijskoj politici i kontroli kapitala. Tvrdnje o djelotvornosti sankcija u ovom se slučaju zasad ne čine opravdanima. Zapravo, u literaturi se ni inače ne nalaze uvjerljivi dokazi da su ekonomske sankcije učinkovit politički instrument, pri čemu je raspon ocjene o uspješnosti ponajprije ovisan o definiciji ‘uspjeha sankcija‘ – veli Brkić dodajući da je njihova učinkovitost trajno predmet rasprava.

Zašto Rusija ekonomski nije uništena i je li u geopolitički novo skrojenom svijetu doista važnije biti otporan nego bogat? Odgovor potražite u novome digitalnom i tiskanom broju Lidera.

13. travanj 2024 21:47