Biznis i politika

Sankcije Rusije postale slamka spasa za jednu hrvatsku kompaniju

Ova vijest sa zebnjom se dočekuje u toj kompaniji, s obzirom na to da se uskoro gase dva proizvodna pogona

Zastupnici Europskog parlamenta u četvrtak su na plenarnoj sjednici u Bruxellesu podržali veliko povećanje carina na uvoz gnojiva i određenih poljoprivrednih proizvoda iz Rusije i Bjelorusije, što će izravno utjecati na poslovanje i rezultate hrvatske petrokemijske industrije.

Naime, zastupnici su podržali prijedlog Komisije da se za 50 posto povećaju carine na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda, poput šećera, octa, brašna, mesa, mliječnih proizvoda, voća, povrća, stočne hrane, ali i na gnojivo. Carine na gnojiva na bazi dušika uvezena iz Rusije i Bjelorusije bit će sankcionirana 6,5 posto i dodatno 40 i 45 eura po toni ove i sljedeće godine. Nakon toga 2027. i 2028. te carine će se povećati na 430 eura po toni. Valja podsjetiti da je unatoč ratu u Ukrajini Rusija, a i njezina saveznica Bjelorusija, jedan od najvećih izvoznika gnojiva u EU.

Uvođenjem carina EU želi smanjiti prihode Rusije i Bjelorusije od izvoza gnojiva koji se koristi za financiranje rata u Ukrajini. Carine bi trebale stupiti na snagu 1. srpnja.

– Ne samo da se očekuje da će to rezultirati daljnjom diverzifikacijom proizvodnje gnojiva u EU, na koju trenutačno utječu niske cijene uvoza, nego će ove sankcije izravno pomoći i kutinskoj Petrokemiji – rekao je hrvatskim novinarima u Bruxellesu eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica uoči glasovanja.

Ovu odluku sada treba potvrditi Vijeće EU-a i nakon objave u službenom listu počinje se primjenjivati. Komisija je u siječnju ove godine predložila uvođenje carina na uvoz uree i dušičnih gnojiva iz Rusije i Bjelorusije, koji je tijekom prošle godine znatno porastao, što je povećalo ovisnost EU-a o te dvije zemlje i što može ugroziti sigurnost hrane. EU je još ranije uvela visoke carine na uvoz žita iz Rusije i Bjelorusije. Nove carine primjenjivat će se na 15 posto poljoprivrednog uvoza iz Rusije koji prije nije bio podložan carinama, u vrijednosti od 380 milijuna eura.

Ova vijest zasad se sa zebnjom dočekuje u Kutini, s obzirom na to da je Uprava Petrokemije prije svega nekoliko dana obavijestila predstavnike sindikata da uskoro gase dva pogona te da se priprema otpuštanje 160 zaposlenika, od ukupno 1153, što su sindikati protumačili kao 'izlaznu strategiju' turskih vlasnika tvrtke. Kako navodi Davor Rakić, predstavnik sindikata EKN u Petrokemiji, situacija je, barem što se politike EU tiče prema petrokemijskoj industriji, dosta bizarna. On ističe kako EU ne dopušta subvencije za plin velikim industrijama koje su najveći potrošači tog energenta, pa Petrokemija plin plaća po tržišnim cijenama što je utjecalo na proizvodnju i na prihode.

– Naime, cijene plina su zbog rata u Ukrajini, a posljedično i zbog odluke Europske komisije da se ne ovisi više o jeftinijem ruskom plinu skočile dramatično, što je za industriju poput naše bio veliki udarac. Istodobno ta ista EU i Komisija dopuštaju uvoz jeftinog gnojiva iz zemalja poput Rusije gdje se plin itekako subvencionira. Tržište EU je tako puno jeftinog ruskog, egipatskog i omaskog gnojiva kojem ne možemo cjenovno konkurirati i kompletna EU proizvodnja gnojiva je u problemu, pa i mi – ističe Rakić i dodaje da bi se uskoro, zbog sankcija na ruski uvoz gnojiva, situacija mogla promijeniti. Vjerojatno će se, kaže, smanjiti cijena europskog gnojiva u odnosu na rusko, a koliko, to ovisi o carinama.

– Zbog toga smo, kao i zbog najava o zaustavljanju proizvodnje, danas imali sastanak s predstavnikom vlasnika, tvrtke Yildrim Holding, koji su nam dali garancije da ne oodustaju od Petrokemije, te su nam poručili da imaju financijske snage za uspostavljanje proizvodnje u razdoblju kroz četiri godine i da i oni sami, kao i mi radnici, prate što se događa na međunarodnom tržištu – zaključio je Rakić.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju