Biznis i politika
StoryEditor

Savić: Očekivali smo smanjenje bespovratnih sredstava iz NPOO-a, zato smo ubrzali provedbu

01. Srpanj 2022.
13. susret gradonačelnika i poduzetnika 48 SATI, Okrugli stol: Financiranje projekata lokalne zajednice. Zvonimir Savićfoto Ratko Mavar

- Znali smo da će doći do određenog smanjenja alokacije bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost jer je to sukladno unaprijed donesenoj formuli i rezultat je brzine gospodarskog oporavka Hrvatske od koronakrize. Za nas se u reformskom i provedbenom smislu ništa ne mijenja, rekao je za Lider Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera koji je zadužen za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Naime, kako je danas objavila Europska komisija Hrvatska će zbog brzog oporavka od posljedica koronakrize dobiti manje sredstava, i to gotovo 800 milijuna eura, prema ažuriranom ključu za dodjelu bespovratnih sredstava državama članicama. Komisija je objavila tablicu prema kojoj će Hrvatska iz RRF-a dobiti nešto preko 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava dok je ranije bilo predviđeno 6,3 milijarde eura.

Savić ističe da je Hrvatska, očekujući smanjenje iznosa bespovratnih sredstava, ubrzala provedbu projekata i da se nalazi u vrhu EU zemalja po brzini realizacije zacrtanih investicija. Na pitanje kako će se ipak nadoknaditi nemali iznos koji Hrvatska više nema na raspolaganju, a na njega je računala, Savić kaže kako nam na raspolaganju i dalje stoje povoljni zajmovi u okviru NPOO-a koje dosad uopće nismo koristili.

- Država će sigurno naći sredstva za investicije koje su zacrtane u NPOO-u – rekao je Savić dodavši da je Hrvatska među najboljima u EU u provedbi te da je dosad oko 10 milijardi eura, od ukupno 48 milijardi eura predviđenih planom oporavka, u nekoj fazi realizacije, odnosno raspisani su natječaji, javni pozivi i sl. Osim toga, vrijednost bespovratnih sredstava u okviru NPOO-a dosežu oko 10 posto BDP-a, a nijedna druga zemlja u EU, ističe Savić, nema takav omjer.

Ove godine 1,5 milijarda eura

- Do kraja godine očekujemo novu ratu od još 750 milijuna eura bespovratnih sredstava, što znači da ćemo ove godine dobiti 1,5 milijardu eura – kaže Savić.

Dodaje i da je većine zemalja u EU doživjela smanjenje alokacije bespovratnih sredstava iz Plana oporavka i otpornosti što je posljedica bržeg oporavka i rasta gospodarstva.

Podsjetimo, ključ za dodjelu 70 posto nacionalne alokacije bespovratnih sredstava temeljio se na broju stanovnika, BDP-u po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU-a i prosječnoj stopi nezaposlenosti u razdoblju 2015.-2019. u odnosu na prosjek Unije. Za preostalih 30 posto u obzir se uzima realni pad BDP-a u koroni 2020. godine te ukupno kretanje gospodarske aktivnosti u razdoblju 2020.-2021.

Prema novom ključu u obzir je uzeta razliku između procjene rasta BDP-a u jesenskoj ekonomskoj prognozi za 2020., koja je u vrijeme donošenja Uredbe bila najnovija dostupna ekonomska prognoza, i ažuriranih podataka na temelju stvarnog kretanja BDP-a u razdoblju 2020-2021.

To je rezultiralo time da će zemlje koje su se oporavile brže nego što se to očekivalo prema jesenskim ekonomskim prognozama za 2020. dobiti nešto manje, a one sa sporijim oporavkom nešto više sredstava.

Prema privremenim podacima za Hrvatsku koje je objavio Eurostat, hrvatsko gospodarstvo je 2020. palo za 8,1 posto, ali se brzo oporavilo i 2021. zabilježilo rast BDP-a 10,2 posto, što znači da je već prošle godine gospodarstvo premašilo razinu od prije koronakrize, dok je Komisija očekivala da će se to dogoditi tek 2022.

U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 5. studenoga 2020., koje su služile kao podloga za prvi izračun nacionalnih alokacija, Komisija je procjenjivala da će hrvatsko gospodarstvo u toj godini pasti 9,6 posto, da će 2021. zabilježiti rast od 5,7 posto, a 2022. rast od 3,7 posto.

30. rujan 2022 09:59