Ukupna vrijednost objavljenih natječaja, poziva, izravnih dodjela i financijskih instrumenata u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) do kraja godine trebala bi dosegnuti 34 milijarde kuna, izjavio je za Hinu posebni savjetnik predsjednika vlade Zvonimir Savić.
To po njegovim riječima čini 70 posto ukupne alokacije za Hrvatsku, koja iznosi nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava. Vrijednost dosad objavljenih poziva, natječaja, financijskih instrumenata i izravnih dodjela koji se financiraju iz NPOO-a premašuje 15,3 milijarde kuna. Od toga, više od 1,4 milijarde kuna je vrijednost natječaja koji su već zatvoreni, što znači da su sredstva već isplaćena ili je isplata u procesu.
Vlada je u ponedjeljak poslala zahtjev Europskoj komisiji (EK) za uplatu druge rate od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, na kojem se temelji NPOO.
Podsjetimo, vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) usvojila krajem travnja prošle godine, Komisija ga je odobrila u srpnju, putem njega Hrvatska je lanjskog rujna dobila 818 milijuna eura predujma, dok joj je u lipnju 2022. isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura.
Uplata druge rate se očekuje do kraja ove godine, čime će ukupan iznos isplaćenih sredstava Hrvatskoj dosezati oko 2,2 milijarde eura, što je 40 posto od ukupno predviđene alokacije.
Treći najbrži u EU po ispunjavanju reformskih obveza
- Time smo jako zadovoljni, jer po brzini kojom ispunjavamo reformske obveze i projekte smo treći najbrži u Uniji, samo su Španjolska i Italija prije nas uspjeli poslati zahtjev za isplatom druge rate - istaknuo je Savić.
Slanju drugog zahtjeva prethodilo je ispunjavanje 25 reformskih pokazatelja u prvoj polovici ove godine, koji se primjerice odnose na potpore poduzećima za tranziciju na energetski učinkovito gospodarstvo, sveobuhvatnu analizu srednjoškolskog obrazovanja, unaprjeđenje sustava doniranja hrane, donošenje strategije vodika, tri nove mjere aktivne politike zapošljavanja, sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba, formiranje zakonodavnog okvira za poticanje dobrovoljnog funkcionalnog odnosno stvarnog spajanja jedinica lokalne samouprave itd...
Od fizičkih pokazatelja, napomenuo je Savić, izgrađeno je više od 120 kilometara javne odvodnje te više od 250 kilometara mreže javne vodoopskrbe.
Osim provedbe tih 25 reformskih mjera, još 34 su ispunjene do kraja prošle godine, a koje su bile preduvjet za isplatu prve rate. Dakle, do sada je ispunjeno svih 59 predviđenih reformi na temelju kojih se povlači novac, napomenuo je Savić.
Najveći dosad objavljeni natječaj u sklopu NPOO-a je vrijedan 1,9 milijardi kuna, raspisalo ga je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a namijenjen je za potpore poduzećima u tranziciji na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, pri čemu pojedina tvrtka može dobiti do 35 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Primjer već zatvorenog natječaja je onaj za projekte povećanja energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a, na temelju kojega je tvrtkama krajem prošle godine uručeno 75 ugovora, a iz NPOO-a osigurano više od 460 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Savić je rekao i da se pojedina ministarstva "prilično dobro" drže planova i rokova kada je riječ o provedbi aktivnosti vezanih za NPOO.
Na raspolaganju i 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova
Upitan je li planove oko provedbe NPOO-a poremetila činjenica da je Komisija za oko 800 milijuna eura smanjila prvotno predviđeni iznos bespovratnih sredstava namijenjen Hrvatskoj, Savić je odgovorio da to ne utječe na dinamiku i planiranu provedbu, s obzirom da se na temelju NPOO-a, u slučaju "ako usfali novca", može naknadno koristiti i 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova.
- Time možemo kompenzirati dio koji nam nedostaje za financiranje naših projekata u okviru NPOO-a putem bespovratnih sredstava. Dakle, remeti nam samo u smislu što je pao iznos, ali ne remeti u smislu provedbe - izjavio je Savić, dodajući da većina država, uključujući i Hrvatsku, još nije koristila te zajmove koji su na raspolaganju.
Naime, početkom srpnja Komisija je objavila da će Hrvatska zbog brzog oporavka od posljedica koronakrize dobiti manje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost - nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, dok je ranije bilo predviđeno 6,3 milijarde eura.