Biznis i politika
StoryEditor

Savjet HNB-a: Financijski sustav i dalje izložen riziku rasta cijena nekretnina

13. Svibanj 2024.
foto Shutterstock

Snažna gospodarska ekspanzija poduprla je dohotke stanovništva i poslovne rezultate poduzeća, što je povoljno djelovalo i na stabilnost domaćeg financijskog sustava, poručili su u ponedjeljak sa sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB), dodavši da najvažniji izvori rizika za financijsku stabilnost proizlaze iz moguće snažnije eskalacije geopolitičkih napetosti.

Kako se ističe u priopćenju HNB-a, glavne strukturne slabosti domaćeg gospodarstva, u vidu visoke izloženosti bankarskog sektora državi te niske stope participacije radne snage, koja uz nepovoljne demografske i migracijske trendove ograničava potencijal gospodarskog rasta, pritom su ostale nepromijenjene, pa je ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima tek blago smanjena, s umjereno povišene razine. 

Najvažniji izvori rizika za financijsku stabilnost proizlaze iz moguće snažnije eskalacije geopolitičkih napetosti, što bi se moglo nepovoljno odraziti na globalne ekonomske tokove, a posredno i na domaće gospodarstvo, koje je kao malo i otvoreno gospodarstvo izrazito podložno prelijevanju utjecaja iz okružja, ističu iz HNB-a. Uz to, zadržavanje kamatnih stopa na povišenim razinama u slučaju da inflacijski pritisci ostanu postojani moglo bi se nepovoljno odraziti na održivost duga domaćeg privatnog sektora, dodaju.

Snažno tržište rada i rast dohodaka poticali su kreditiranje kućanstava, posebno u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, dok se rast stambenih kredita istodobno se stabilizirao na umjerenim razinama. No, sve dulja ročnost stambenih kredita i rastući omjer otplata duga prema dohocima, u uvjetima rasta cijena stambenih nekretnina i kamatnih stopa, povećavaju ranjivost potrošača na eventualne nepovoljne financijske okolnosti, zamjećuju u HNB-u. 

Rastu rizika doprinosi nastavak rasta cijena nekretnina

Napominju i da se prelijevanje depozita s transakcijskih računa na oročene depozite počelo odražavati na povećanje nacionalne referentne stope (NRS), što će postupno i blago povećati i trošak otplate dijela postojećih kredita, koji do sada nije znatnije rastao. Rastu rizika pridonosi i nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, koji je u 2023. bio znatno jači nego u drugim članicama euro područja, iako se broj kupoprodaja nastavio smanjivati. 

Dobri rezultati poslovanja nefinancijskih poduzeća za sada smanjuju njihovu ranjivost na zaoštrene uvjete financiranja, iako blagi rast već razmjerno visoke zaduženosti povećava rizike za sposobnost otplate duga u slučaju smanjenja poslovne aktivnosti. Taj bi rizik bio osobito izražen ako bi ga pratio daljnji rast troška financiranja zbog refinanciranja dospjelih kredita novima, koji se odobravaju uz više kamatne stope.

Savjet HNB-a ocijenio je da je bankarski sektor u 2023. ostvario visoku dobit, a njegovu visoku otpornost potvrdili su i rezultati stresnog testiranja solventnosti i likvidnosti na malo vjerojatne, vrlo intenzivne šokove. No, izglede profitabilnosti u srednjem roku narušavaju nastavak rasta troškova financiranja, moguće pogoršanje kvalitete imovine i povećani kamatni rizik. 

U fokusu makrobonitetne politike HNB-a stoga ostaje održavanje akumulirane visoke razine zaštitnih slojeva kapitala, koji pomažu očuvanju otpornosti banaka u slučaju pogoršanja makroekonomskih ili financijskih uvjeta bez nepovoljnih učinaka na raspoloživost kredita. Tako je HNB postupnom izgradnjom protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala tijekom 2022. i 2023. stvorio prostor za potencijalno protucikličko djelovanje u slučaju iznenadnih šokova. 

Dodatno, na razini sustava od početka 2024. povećao se i kapitalni zahtjev za ostale sistemski važne banke, kao odraz veće koncentracije bankovnog sustava, ali i jačanja veze između kapitalnih zahtjeva i sistemske važnosti svake pojedine kreditne institucije, zaključuje se u priopćenju.

19. lipanj 2024 05:32