Snažniji pad cijena nekretnina ne treba očekivati, ocijenio je Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sjednici održanoj u ponedjeljak. Po mišljenju članova tog tijela, iako je potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj snažno pala, domaća potražnja, uslijed povoljnih makroekonomskih uvjeta, sprečava veći zaron cijena stanova.
Kako stoji u priopćenju objavljenom na web stranici središnje banke, nastavak postupnog pada prometa na tržištu stambenih nekretnina rezultirao je u trećem tromjesečju protekle godine stabilizacijom njihovih cijena. - Ipak, rizik snažnog preokreta na tržištu stambenih nekretnina ublažavaju robusno tržište rada, rast dohodaka i razmjerno blagi rast kamatnih stopa na nove stambene kredite - ocijenio je Savjet HNB-a.
Rast od 10 posto
Prema njihovom sudu, osobito se smanjila inozemna potražnja za stambenim nekretninama, dok se broj novih stambenih kredita smanjio tek umjereno, uz stabilan porast iznosa kredita. Posljednji dostupni podaci HNB-a za kraj 2023. pokazuju da su krediti kućanstvima iznosili 21,8 milijardi eura ili više od polovice ukupnih kredita. Na godišnjoj razini ostvaren je rast za 9,4 posto ili 1,9 milijardi eura, dok je na mjesečnoj razini ostvareno povećanje za 0,4 posto ili 88,6 milijuna eura.
Promatrano prema strukturi kredita, na stambene kredite odnosilo se 10,9 milijardi eura (ili 50 posto ukupnih kredita plasiranih sektoru kućanstava). Dok je na godišnjoj razini rast iznosio 9,8 posto, u odnosu na studeni promatrani krediti porasli su za 0,7 posto ili 78,7 milijuna eura. Prema dostupnim podacima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, potražnja za stambenim kreditima je u drugoj polovini godine oslabila, što je posljedica i završetka posljednjeg kruga državnog subvencioniranja.
- Istodobno se rast gotovinskih kredita znatno ubrzao pod utjecajem rastućeg potrošačkog optimizma, dok je potražnja poduzeća za novim financiranjem prigušena u svjetlu manjih potreba za financiranjem obrtnog kapitala i zaoštrenih uvjeta financiranja - ističe se u priopćenju Savjeta HNB-a. Gotovinski krediti druga su najveća sastavnica kredita stanovništvu.
Rastuća potreba
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su u prosincu 36,7 posto ukupnih kredita plasiranih kućanstvima. U odnosu na prosinac 2022. godine zabilježen je rast za 10,9 posto ili 800 milijuna eura. Analitičari Raiffeisen banke ističu da je to najveći godišnji rast od kraja 2019., a ubrzanje je bilježeno od početka godine. Na godišnjoj razini, već u studenom je rast gotovinskih nenamjenskih kredita premašio rast stambenih kredita, prvi put od ožujka 2020.
- Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno rastuće potrebe za financijskim pozajmicama te, s druge strane, snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća. U uvjetima stanovitog rasta nominalnih plaća, za očekivati je jačanje potražnje za promatranim kreditima. U odnosu na studeni, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 0,5 posto ili 40 milijuna eura - naglašavaju iz RBA..