Seciranje radišnih gena generacije Z: Nisu mladi toliko lijeni koliko su stariji zeznuli stvar

Pomalo već otrcana fraza kaže ‘na mladima svijet ostaje‘, a kad je riječ o poslovnom svijetu, mnogi se pitaju kakav je on postao nakon što se počela zapošljavati generacija Z. Za sve kojima je dosad promaknuo taj pojam, generacija Z, genzeri ili zoomeri odnosi se na naraštaj rođen između 1997. i 2012. godine. Ta generacija ima prilično drugačiji odnos prema radu i poslodavcima, što u krutom korporativnom svijetu nerijetko izaziva lomove. Pod optužbom da su lijeni, nisu rijetki slučajevi genzera kojima je uručen otkaz.

Da se stari i novi svijet (za sada) vrlo slabo razumiju, pokazuje i slučaj proslavljene američke komičarke Whoopi Goldberg, koja je potkraj prošle godine izazvala niz kontroverzi svojim izjavama o tom naraštaju u emisiji ‘The View‘, čija je suvoditeljica. Osvrnuvši se na česte izjave pripadnika generacije Z da žele raditi samo četiri sata na dan, Oscarom ovjenčana glumica rekla je da će im s takvim pristupom prema poslu biti teško kupiti stan. Međutim, ta baby boomerica čija se imovina procjenjuje na 60 milijuna dolara pri tome je zanemarila činjenicu da je danas u Americi – a sve više i u ostatku svijeta – teško doći do stana čak i uz naporan rad. Podaci američkog statističkog zavoda pokazuju da su cijene stambenih nekretnina od 1965. skočile za 118 posto, prilagođene za inflaciju, a prihodi kućanstva u tom su razdoblju realno rasli tek 15 posto.

Nema čekanja

Jesu li mladi radnici doista lijeni? Imaju li potpuno iskrivljeno stajalište prema radu i gradnji karijere, naravno iz perspektive starijih? Hrvojka Kutle, stručnjakinja za ljudske resurse i direktorica tvrtke Spirala izvrsnosti, kaže da generaciju Z odgajaju pripadnici generacije X i Y (milenijci).

– Poznato je da određene vrijednosti jedne generacije postanu antivrijednosti druge generacije, odnosno da djeca ‘uče na našim pogreškama‘ ili onome što oni vide kao pogrešno i tako stvaraju svoje vrijednosti i životne postavke. Primjerice, pripadnici generacije X živjeli su u razdoblju kada su i žene i muškarci u obitelji radili, mnogo radili ako su željeli doći do stana, auta, boljeg standarda i izgraditi karijeru. Mogu iz vlastitog primjera reći da moj sin ne želi čekati, ne želi raditi cijele dane i privatni život staviti na drugo ili treće mjesto, ne želi da njegovi interesi i hobiji čekaju da se njima bavi. Mlađe generacije žele uživati u životu i cijene svoje slobodno vrijeme – ističe ta profesorica psihologije.

Lojalni lideru

Radnici iz generacije Z možda nisu sigurni što žele, ali su vrlo jasni u vezi s tim što ne žele, dodaje Kutle.

– Mnogo lakše i brže kažu ‘ne‘ i ne boje se posljedica toga. Imaju vrlo visoko samopouzdanje, koje je ponekad i bez temelja, ali im daje krila da idu za svojim snovima. Žele znati što rade dobro i što mogu bolje, kako bi mogli napredovati. Imaju vanjsku memoriju, što im olakšava da ne uče pregršt nepotrebnih činjenica, ali i istodobno otežava transfer principa prema kojima stvari funkcioniraju. Ili, preciznije rečeno, otežava stvar njihovim šefovima i mentorima. Apsolutno žele sve nabrzinu i stoga su poslodavci koji imaju dobar mentorski sustav u prednosti; zaposlenici se brže razvijaju i prije počnu pridonositi – naglašava Kutle.

Još jedna bitna karakteristika mladih radnika jest da su lojalni, ali ne kompanijama i organizacijama, već ljudima – svojem lideru.

– Žele biti osoba, a ne broj. Žele sa šefom imati odnos na ljudskoj razini i da se s njima komunicira, a ne da im zadaci stižu mailom. Duboko u sebi žele biti povezani s ljudima. To je osnovna ljudska potreba, koju i oni imaju – ocjenjuje Kutle. Konkretna iskustva poslodavaca u Hrvatskoj potvrđuju prosudbe Hrvojke Kutle.

I buddy i mentor

Jedan od velikih poslodavaca koji je okrenut mlađim zaposlenicima je i Erste banka, gdje je dobni prosjek zaposlenih oko 40 godina, a mlađih od 30 je 12 posto, ističe Iva Lopac Butorac, voditeljica organizacijskog razvoja i upravljanja karijerom u toj banci.

– Pripadnici generacije Z upravo počinju ulaziti u poslovni svijet, a Erste banci kao poslodavcu zanimljiva su ciljana skupina koju još uvijek upoznajemo. Prema našem dosadašnjem iskustvu, generacija Z tehnološki je najnaprednija generacija, kognitivno vrlo fleksibilna i razvijena, fokusirana na sebe i svoje potrebe. Vrlo često traži podršku mentora, kritična je, ali nešto manje vješta u prosuđivanju i odlučivanju. Budući da tek ulaze na tržište rada, njezini pripadnici još nemaju mnogo specifičnih znanja i vještina, ali imaju vrlo izražena stajališta – svjedoči Lopac Butorac.

Stoga svaki novi zaposlenik Erstea, pa tako i onaj najmlađi, na početku rada dobiva svog buddyja i mentora te prolazi onboarding-programe.

Iva Lopac Butorac kaže da u Erste banci fokus na mlade stručnjake počinje već kroz studentske prakse koje redovito organizira.

– Program ‘Praksa tijekom faksa‘ uključuje konkretan rad u raznim odjelima banke, stručne mentore, rad na projektima i edukacije o tome kako se plasirati na tržište rada. Mnogi od studenata koji rade u banci nastavljaju svoj put u banci i nakon diplome te vrlo često pokazuju iznimnu spremnost, lojalnost i motivaciju za rad. Postoji i model zapošljavanja pripravnika koji, nakon što se upoznaju s radom u organizaciji i steknu određeno radno iskustvo, imaju mogućnost daljnjeg rasta i napredovanja – tvrdi Lopac Butorac.

Iako se stanje na tržištu rada posljednjih desetak godina evidentno poboljšalo, broj nezaposlenih mladih građana još uvijek bode oči.

Mladi na burzi rada

Statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za rujan navodi da su na ‘burzi rada‘ 7464 osobe u dobi između 20 i 24 godine te njih 9093 u dobi između 25 i 29 godina. Ukupno govorimo o 16.557 mladih nezaposlenih osoba, što je gotovo petina ukupno nezaposlenih u evidenciji HZZ-a. Međutim, dobra je vijest da je trend pozitivan kad je riječ o dobnoj skupini između 20 i 24 godine.

– U odnosu na isti mjesec lani, kada je bilo 8597 osoba te dobi, taj je broj smanjen za 13,2 posto. U proteklom petogodišnjem razdoblju broj nezaposlenih osoba u dobi od 20 do 24 godine u kontinuiranom je padu, te se i više nego prepolovio, sa 16.544 na 7464 osobe – navode iz HZZ-a.

Udio osoba te dobi u nezaposlenosti smanjivao se prethodnih godina, ali trend se ove godine promijenio. Tako je2023. njihov udjel iznosio 8,3 posto, a ove se godine popeo na devet posto. HZZ stoga provodi više različitih vrsta mjera za mlade. Glavne aktivnosti Zavoda usmjerene su na individualiziranu podršku kojom se jača njihova konkurentnost na tržištu rada i stječu znanja aktivnog traženja posla, kao i stjecanje novih kompetencija.

– Od mjera za zapošljavanje mladih osoba koje provodi Zavod možemo istaknuti potporu za zapošljavanje te potporu za pripravništvo. Potpora za zapošljavanje dodjeljuje se poslodavcima za poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom i izrazito nepovoljnom položaju te osoba s invaliditetom sufinanciranjem troška bruto iznosa plaće poslodavcima. Jedna od ciljanih skupina za dodjelu potpore za zapošljavanje su osobe u dobi od 15 do 24 godine, mjera ovisno o ciljanoj skupini traje do 24 mjeseca. Zavod dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu – pojašnjavaju iz HZZ-a.

Potpore za pripravništvo

Ciljana skupina potpore za pripravništvo nezaposlene su osobe koje se prvi put zapošljavaju u zanimanju za koje su se školovale.

– Osposobljavanje pripravnika traje, u pravilu, najdulje jednu godinu, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, radi stjecanja uvjeta za polaganje (pripravničkog) ispita iz te profesije, odnosno struke, ali u svakom slučaju tom se mjerom pripravnik ne može sufinancirati u trajanju duljem od 24 mjeseca – tvrde iz HZZ-a.

I u ovom slučaju HZZ dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, uz mogućnost korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu, a dodatno plaća i trošak prijevoza u paušalnom mjesečnom iznosu. Potpore za zapošljavanje, odnosno pripravništvo i potpore za samozapošljavanje mogu se dodijeliti u većem iznosu za zelene i digitalne poslove za poslodavce koji udovoljavaju kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta.

Hrvojka Kutle smatra da poslodavci u privlačenju mlade radne snage još uvijek daju (pre)više naglaska na materijalne pogodnosti. – Potrebno bi bilo poraditi na liderskim vještinama svih u organizaciji, jer svaki pripadnik organizacije utječe na ljude oko sebe. Posebice treba poraditi na liderskim vještinama ljudi na upravljačkim i izvršnim funkcijama. Mislim da su od doručka u tvrtki ipak važniji mentorski sustavi koji omogućavaju novim zaposlenicima da se brže i kvalitetnije uključe u procese i život kompanije i time brže dobiju osjećaj doprinosa, pripadanja i povezanosti – smatra Kutle.

Na mladima svijet uistinu ostaje, da ponovimo frazu s početka teksta, no hoće li taj svijet izgledati bolje nego sada, odgovornost je više nego ikada na starijima.