‘;
Neka susjedu crkne krava, pa makar meni crkle dvije – izreka je kojom se često opisuju međuljudski odnosi, a dobro se može primijeniti i na odnose sa susjednim državama. Na našu žalost, našim sjevernim susjedima krava umjesto da krepa, još se i oteli.
Dok se mi borimo s inflacijom i mažemo na kruh najskuplji maslac, Slovenci imaju jednu od najnižih stopa rasta cijena. Zašto je kod njih trava zelenija? Kumulativno gledano stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u Hrvatskoj je u rujnu 2024. godine u odnosu na lipanj 2021. godine iznosila 26,3 posto, a u istom razdoblju u Sloveniji 20 posto. Dakle, razlika je nešto veća od šest postotnih bodova.
U isto vrijeme prosječan rast cijena u EU27 iznosio je 19,9, posto, a u eurozoni 17,6 posto. Slovenci su blizu tih prosjeka, a mi, nažalost, odudaramo. Na lošije. Isto je vidljivo i u zadnjim raspoloživim podacima za rujan – stopa inflacije u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznosila je 3,1 posto, u Sloveniji 0,7 posto, a prosjek eurozone bio je 1,7 posto.
Usluge i hrana – Iako se u razdoblju od sredine 2021. do sada struktura doprinosa pojedinih kategorija inflacije mijenjala, u prosjeku vidimo da je najveći doprinos u Hrvatskoj dolazio od rasta cijena usluga i hrane – zajedno oko tri četvrtine, a preostala četvrtina odnosila se na energiju i industrijske proizvode.
Posljedica je to kako porasta cijena pojedinih komponenti (usluge +30 posto, hrana +33,8 posto, industrijski proizvodi +18 posto te energija +16,4 posto) tako i strukture košarice, u kojoj usluge sudjeluju s 32,1 posto, hrana s 28,8 posto, industrijski proizvodi s 26,8 posto te energija s 12,3 posto. Istodobno u Sloveniji je struktura nešto drugačija, ali i porast cijena kod određenih komponenti bio je drugačiji.
Tako su npr. cijene usluga porasle za 21 posto uz udio u košarici od 35,3 posto – dakle gotovo za trećinu sporije nego u Hrvatskoj, uz tek neznatno veći udio usluga u Sloveniji; cijene hrane porasle su za 25,9 posto, uz udio od 22,4 posto – i sporiji rast i manji udio nego u Hrvatskoj. Cijene industrijskih proizvoda porasle su za 11,3 posto, uz udio od 30,2 posto, a cijene energije za 26,7 posto, uz udio od 12,1 posto. Tako da je doprinos komponenti usluga i hrane u Sloveniji zaslužan za dvije trećine ukupne inflacije, a oko trećine odnosi se na industrijske proizvode i energiju – objasnila je Ivana Jović, glavna ekonomistica i izvršna direktorica ekonomskih istraživanja u PBZ-u. Ukratko, glavni krivci za veći rast cijena u Hrvatskoj su usluge i hrana, a daljnjim razlaganjem prve komponente dolazi se do zaključka da najveći dio ‘odgovornosti‘ leži na rastu cijene stanovanja.
– Usporedba harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena pokazuje da lavovski dio razlike u inflaciji između dvije zemlje dolazi od promjene cijena usluga: 8,2 posto u Hrvatskoj nasuprot 4,6 posto u Sloveniji. Zanimljivo je da se kod cijene dobara inflacija postupno pretvara u deflaciju – u Hrvatskoj imamo rast cijena dobara od oko 0,6 posto, a u Sloveniji je promjena bliže -1,5 posto na godišnjoj razini. Kada disagregiramo usluge, većina rasta cijena usluga zapravo dolazi od promjena cijena smještaja, odnosno stanovanja. U Hrvatskoj je promjena tih cijena na godišnjoj razini iznosila 4,5 posto, a u Sloveniji 2,6 posto – obrazložio je Ivan Dražetić, voditelj obvezničkog poslovanja u InterCapitalu.
Koji su sve hrvatski ‘grijesi‘, odnosno razlozi zašto je inflacija u Hrvatskoj veće nego u Sloveniji pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.