Sve češće se postavlja pitanje kako će na poslovne odnose njemačkih i hrvatskih tvrtki utjecati recesija u Njemačkoj? Posljedice za izvoznike mogu varirati ovisno o težini i trajanju, kao i drugim gospodarskim čimbenicima.
- Kako bi se ublažili rizici povezani s mogućom njemačkom recesijom, hrvatski bi izvoznici trebali razmotriti diverzifikaciju svoje baze kupaca i istraživanje drugih međunarodnih tržišta. Usprkos sveopćem negativnom raspoloženju u gospodarstvu, ovo razdoblje je posebno šansa za ponuđače tehnologija koje omogućuju zelenu tranziciju gospodarstva. Tu su također dostupna opsežna sredstva EU kojima Hrvatska može pristupiti u razdoblju financiranja do 2027. godine - ističe Stefanie Ziska, direktorica Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore koja je tu funkciju preuzela u travnju 2020.,usred pandemije.
Ove godine Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora obilježava 20. obljetnicu postojanja, a u tom periodu razvila u najveću bilateralnu poslovnu organizaciju u Hrvatskoj. Njihova mreža u Hrvatskoj trenutno uključuje više od 350 tvrtki s preko 113 tisuća zaposlenih.
Kako navodi Ziska, Hrvatska do 2050. mora uložiti nekoliko milijardi u zaštitu klime kako bi ublažila posljedice klimatskih promjena i učinila gospodarstvo klimatski neutralnijim. Do 2040. planirane su mjere u osam gospodarskih sektora koji su posebno osjetljivi na klimatske promjene. Gotovo 3,7 milijardi eura će se odnositi na poljoprivredni sektor, upravljanje vodama otporno na klimatske promjene, biološku raznolikost, zdravstveni sustav, energetski sektor i turizam.
U provedbi klimatskog plana EU do 2030. energetska učinkovitost u sektoru zgradarstva najveći je izazov. Među prioritetnim ciljevima bit će ušteda energije u zgradama, širenje daljinskog sustava grijanja i hlađenja, kao i decentraliziranih kombiniranih toplinskih i električnih sustava. Sektor građevinarstva također bi trebao biti uključen u sustav trgovanja emisijama od 2026. godine. To će dovesti do veće potražnje za inovativnim proizvodima i smanjenja emisija CO2.
- Tu na scenu stupaju njemačke tehnologije, budući da je Njemačka pionir u inovativnim tehnologijama na ovim područjima. Područje zaštite klime s fokusom na energetiku i otpad, zbrinjavanje otpadnih voda te opskrbu vodom posebno je zanimljivo za njemačke tvrtke. Hrvatska ima na raspolaganju opsežna sredstva iz različitih izvora EU za zeleno restrukturiranje gospodarstva. Za to je iz Instrumenta za oporavak i otpornost do 2026. predviđeno 2,7 milijardi eura. Iz strukturnih fondova za financijsko razdoblje EU-a od 2021. do 2027. očekuje se dobrih 2,1 milijarde eura - kaže Ziska.
Šefica Njemačko - hrvatske industrijske i trgovinske komore ističe kako se očekuje se da će vodik igrati značajnu ulogu u energetskom i prometnom sektoru te industriji. Zeleni vodik bi se trebao proizvoditi na način koji je prihvatljiv za klimu. Prema vodikovoj strategiji, vodik bi do 2050. mogao činiti između 20 i 30 posto hrvatske bruto potrošnje energije.
Kako navodi, neke hrvatske tvrtke već su počele ispitivati integraciju vodika u svoje poslovne modele te su pokrenule prve pilot projekte. Inina prva komercijalna punionica vodika mogla bi početi s radom do 2025. godine. Grad Zagreb također provodi pilot projekt korištenja vodika u lokalnom javnom prijevozu u kojem sudjeluje INA. Kao rezultat projekta, 20 autobusa na vodik moglo bi biti nabavljeno i postavljeno u glavnom gradu za nekoliko godina.
Veću upotrebu vodika ispituju i u HEP-u, koji do 2030. planira povećati kapacitete za proizvodnju električne energije za 1500 megavata. Očekuje se da će proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije porasti sa šest milijardi na devet milijardi kilovat sati godišnje. Ti bi se kapaciteti mogli koristiti i za proizvodnju i korištenje vodika.
- Na razini državne politike, dugoročno je pitanje bila opskrba Njemačke i Austrije plinom i vodikom s hrvatskog LNG terminala na otoku Krku. Zajednička upravljačka skupina sada će razjasniti sljedeće korake s mrežnim operaterima i dobavljačima energije tijekom sljedećih nekoliko godina. Ovdje općenito postoje dobre mogućnosti za bilateralnu suradnju - kaže Ziska koje je prije dolaska u Hrvatsku provela 14 godina u Sjedinjenim Američkim Državama. Od 2008. do 2011. godine bila je direktorica marketinga Njemačko-američke komore SAD-Jug u Atlanti, zatim zamjenica direktora 2011., a od 2017. direktorica tamošnje komore.
Prva točka kontakta
Komentirajući hrvatsko gospodarstvo i poslovne prilike Ziska je istaknula kako se Hrvatska posljednjih godina pokazala relativno “otpornom na krizu”. - I u ovim globalno teškim vremenima zbog pandemije, ruske invazije na Ukrajinu, krize na Bliskom istoku, visoke inflacije, poremećaja u lancima opskrbe i nedostatkom sirovina, hrvatsko gospodarstvo raste. Hrvatski gospodarski rast je čak iznad prosjeka EU, a više od 80 posto ispitanika u gospodarskom istraživanju koje provodimo svake godine spremno je ponovno ulagati u Hrvatsku. Hrvatska nudi atraktivno poslovno okruženje s visokim razinama potpore ulaganjima. Također, Hrvatska je u procesu pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) tijekom kojeg će se provoditi brojne reforme na državnoj i lokalnoj razini. Jednom kada ispuni sve potrebne kriterije, članstvo Hrvatske u OECD-u jasna je poruka investitorima - snažno, konkurentno i produktivno gospodarstvo - zaključuje Ziska.
Osim toga, dodaje, ulazak Hrvatske u schengenski prostor i uvođenje eura značajni su koraci za Hrvatsku. Hrvatska je sada u potpunosti gospodarski integrirana u euro područje. Jedinstvena valuta i otvorene granice svakako će povećati spremnost za ulaganja. Prema posljednjim podacima hrvatskog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) ove godine se u prvom kvartalu bilježi relativno visok priljev izravnih stranih ulaganja. Tvrtke su se već prošle godine počele pripremati za euro i Schengen kada su prema Zakonu o poticanju ulaganja MINGOR-a predale 239 projekata ukupne planirane vrijednosti od 2,3 milijarde eura, što je gotovo trostruko više nego godinu prije. Posebno se bilježi porast broja projekata iz ICT sektora i farmaceutske industrije.
U zadnjih 20 godina Njemačko-hrvatska komora se razvila u važnog tržišnog igrača u energetskom sektoru s fokusom na obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Od 2015. do 2022. fokusirali su se na temu dualnog obrazovanja po njemačkom modelu.
- Njemačka je najvažniji trgovinski partner i jedan od najvažnijih investitora u zemlji. Jako sam ponosna na našu mrežu ovdje u Hrvatskoj, Njemačkoj i na globalnoj razini. Postojimo na 150 lokacija u više od 93 zemlje diljem svijeta, Njemačke vanjskotrgovinske komore (AHK) prva su točka kontakta za njemačke tvrtke i dotične zemlje i često One-Stop-Shop za razvoj tržišta. Naš tim od 15 zaposlenika u Hrvatskoj nastavlja zagovarati interese njemačkog gospodarstva na lokalnoj razini i promicati suradnju. Posebno su zanimljive tehnologije budućnosti poput umjetne inteligencije, pametnih tvornica i pametnih gradova, robotike i čitavog spektra energetskih tema. Ponosni smo na ono što smo postigli i veselimo se budućnosti. Naš fokus je jasan - poduprijeti tvrtke u postizanju svojih ciljeva i uvjereni smo da će nam godine koje slijede ponuditi uzbudljive prilike - ističe Ziska.