Senczuk: U Hrvatskoj je oko 2000 trgovina spremno za akvizicije

Ina planira ulagati u potrošačke usluge, a benzinske pumpe s ostalim uslugama doprinose stabilnom protoku gotovine. No jedna od najvažnijih stvari je, kako je rekla predsjednica Uprave Zsuzsanna Ortutay na panelu o izazovima u 2026. na 17. Danu velikih planova u organizaciji Lidera, obnova je riječke rafinerije koja bi trebala biti u punoj funkciji slijedeće godine. Podsjetila je da je pandemija usporila taj projekt, no cijela oprema je postavljena, ostalo je da se odrade neki nužni procesi prije stavljanja rafinerije u punu funkciju.

Ona je podsjetila da je Ina prije nekoliko godina započela zelenu tranziciju – uz solare na tragu je i zelenog postrojenja na vodik. No planove treba prilagoditi jer je primjerice projekt bioplina nažalost stavljen po strani zbog toga što država nije dala pozitivno mišljenje o ulaganju od 40 milijuna eura. O tome nije htjela puno govoriti, osim da je razočarana, no naglasila je da neće stati na tome.

- Vjerujem da je to hrvatski interes, ne samo Inin, da nastavimo tim putem – rekla je.

Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca, rekao je da je maloprodaja svakodnevni dio života ljudi, tj. potrošača. Danas je ona u Hrvatskoj najveći poslodavac. Riječ je o sektoru koji je jedan od najdinamičnijih i najizloženijih zbog inflacije u Europi.

- Kupovna moć stalno pada što utječe na volumen prodaje. Sjetimo se situacije kada je ove godine došlo do bojkota maloprodajnih lanaca. Morali su se prilagoditi. Oslanjamo se na odanost. Trećina našeg poslovanja vezana je za turizam, a to je dodatni izazov. Moramo ostati pouzdani za turiste, ali također i pružati uslugu lokalnom stanovništvu. To pokazuje pod kakvim je pritiskom maloprodaja – rekao je Senczuk.

Za slijedeću godinu predvidio je, uz oprez jer ne znamo što nas čeka, inflaciju između tri i 3,5 posto. Što se tiče akvizicija, napomenuo je da je uz organski rast Studenac jako fokusiran na spajanja, napomenuvši da je u Hrvatskoj oko 2000 trgovina potencijalno spremno za akvizicije. I sada ta kompanija vodi pregovore oko preuzimanja, no rekao je da je to sve što može u tom trenutku reći.

Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, podsjetio je da je unazad osam godina ta kompanija ulagala ne samo u infrastrukturu, nego i u restrukturiranje, kreiranje logističkih kapaciteta.

- Sada imamo tri tisuće radnika manje, odnosno devet tisuća ih je, a posla je puno više. Prije pet godina distribuirali smo 35 tisuća paketa dnevno, danas je to sto tisuća. Rast plaća temeljili smo na rastu produktivnosti i eliminirali smo prazne hodove. Investirali smo 150 milijuna eura bez EU fondova – rekao je Čulo.

Dodao je da online promet raste, što je prilika i za HP. Planiraju zadržati 1600 poštanskih ureda koje će ponuditi i bankama da otvore svoje šaltere za lokalno stanovništvo.

- Tražimo nove modele prihoda kroz objedinjavanje svih kamiona u jednu tvrtku da ih mogu osim noću iznajmljivati danju drugim kompanijama. Također planiramo projekte vezane za digitalizaciju pismovnih pošiljki, platnog prometa i mislim da tu možemo puno ponuditi tržištu – rekao je Čulo.

Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha, rekao je da se njegova kompanija sprema na prilagodbe koje nosi tehnologija, prije svega sveprisutna umjetna inteligencija (AI), ali ne samo ona. Žalio se na prereguliranost EU kad je riječ o AI-ju, iako niti jedna AI kompanija ne dolazi iz EU. 

- Promjena tehnologije je idealna kako bismo uhvatili korak sa svijetom. Primjenom AI-ja može se povećati produktivnost prosječnog zaposlenika – rekao je Ježina, dodavši da je za otpornost kompanija ključno da se može jako brzo mijenjati.