Sinologinja Zorana Baković: Kina je 'najkapitalističkija' zemlja na svijetu

Pronalazak pouzdanih inozemnih partnera u ekonomiji i politici uvijek je dugotrajan i mukotrpan posao. Kao golemo tržište i tehnološki napredno gospodarstvo, Kina je uvijek zanimljiva biznisu, danas još i više, jer američka poigravanja s carinskim režimom usmjeravaju poduzeća na nova tržišta. Tu dalekoistočnu komunističku zemlju nije lako razumjeti, ima svoje posebnosti ne samo u vladavini i ekonomskom sustavu, nego i u kulturi i svakodnevnom ponašanju.

O današnjoj situaciji u Kini, njezinu potencijalu, razlikama i sličnostima razgovarali smo sa Zoranom Baković, dugogodišnjom dopisnicom slovenskog Dela iz Kine. Kad bismo htjeli Zoranu Baković opisati jednom riječju, to bi bila sinologinja – stručnjakinja za Kinu.

Na Sveučilištu u Šangaju 1980. godine završila je klasičnu kinesku književnost, radila je kao prevoditeljica, a od 1987. dopisnica je Dela iz Pekinga. U svom radu proučavala je posljedice kulturne revolucije koje su se razvijale s ekonomskim i društvenim promjenama u toj zemlji.

S vašim iskustvom u Kini, a gledajući Kinu danas, slažete li se s Dengom Xiaopingom da nije važno je li mačka crna ili bijela, nego da lovi miševe?

–​ Deng je to rekao u nekoliko navrata, međutim, naglasio je 1992. godine, pokušavajući spasiti reforme nakon masakra na Trgu nebeskog mira. Taj događaj i ono što se događalo nakon njega potaknulo je velike rasprave hoće li te reforme, posebno otvaranje prema svijetu i uvođenje tržišta u kineski centralistički komunistički sustav, urušiti sustav i hoće li izazvati nejednakosti, korupciju i sve drugo što se protivi komunističkoj ideologiji. Deng je zapravo rekao da ne treba razgovarati o ideologijama, nije važno je li mačka crna ili bijela, važno je da se gospodarski ide naprijed, a jedini način za to su reforme. Međutim, mora se primijetiti i naglasiti da Kina od ideologije nije odustala. Neovisno o tomu što se ta ideologija mijenja.