Biznis i politika
StoryEditor

Širenje rata na Bliskom istoku moglo bi uništiti globalno gospodarstvo

13. Listopad 2023.
  • Širenje sukoba znači da njegov utjecaj nije samo regionalan, već globalan
  • Teheran je ove godine povećao proizvodnju nafte za čak 700 tisuća barela dnevno
  • Izravni sukob između Irana i Izraela scenarij je male vjerojatnosti, ali opasan
  • Geopolitika se još jednom pokazala glavnim pokretačem kaosa

Poput ratova na Bliskom istoku iz prošlosti, sukob između Izraela i Hamasa koji je izbio prošlog tjedna ima potencijal poremetiti svjetsko gospodarstvo - pa čak i gurnuti ga u recesiju ako se više zemalja uvuče u konflikt. 

Taj rizik postaje sve stvarniji, dok se izraelska vojska priprema za invaziju na Gazu kao odgovor na napad militantne skupine. Broj mrtvih od Hamasovog napada i izraelskih zračnih napada na Gazu koji su u tijeku već se broji u tisućama. Postoji zabrinutost da će se militantne skupine u Libanonu i Siriji koje podržavaju Hamas pridružiti borbama, objavio je Bloomberg.

Oštrija eskalacija mogla bi dovesti Izrael u izravan sukob s Iranom, dobavljačem oružja i novca za Hamas, koji su SAD i Europska unija proglasili terorističkom skupinom. U tom scenariju, Bloomberg Economics procjenjuje da bi cijene nafte mogle porasti na 150 dolara po barelu, a globalni rast pasti na 1,7 posto. Riječ je o recesiji koja bi oduzela oko bilijun dolara svjetske proizvodnje.

Naravno, sekundarni učinci poput ovih nisu na prvom mjestu nakon ljudske tragedije prošlog tjedna. Velika većina mrtvih s obje strane su civili. Deseci izraelskih talaca odvedeni su u Gazu. 

Sukob na Bliskom istoku može izazvati potrese u cijelom svijetu jer je regija ključni opskrbljivač energijom i ključni brodski prolaz. Arapsko-izraelski rat 1973., koji je doveo do naftnog embarga i godine stagflacije u industrijskim gospodarstvima, najjasniji je primjer. Drugi sukobi imali su ograničeniji učinak, čak i kada su ljudski gubici bili visoki.

Današnje svjetsko gospodarstvo izgleda zaista ranjivo. Još se oporavlja od inflacije koju je pogoršala ruska invazija na Ukrajinu prošle godine. Još jedan rat u regiji koja proizvodi energiju mogao bi ponovno potaknuti inflaciju. Šire posljedice mogle bi se proširiti od obnovljenih nemira u arapskom svijetu, do predsjedničkih izbora sljedeće godine u SAD-u, gdje su cijene benzina ključne za raspoloženje birača.

Svi ovi potencijalni učinci ovise o tome kako će se rat razvijati tijekom sljedećih tjedana ili mjeseci. Bloomberg Economics ispitao je vjerojatni utjecaj na globalni rast i inflaciju prema tri scenarija.

U prvom, neprijateljstva ostaju uglavnom ograničena na Gazu i Izrael. U drugom, sukob se prelijeva na susjedne zemlje poput Libanona i Sirije koje su domaćini moćnim militantnim skupinama koje podupire Teheran - u biti pretvarajući ga u proxy rat između Izraela i Irana. Treći uključuje eskalaciju u izravnu vojnu razmjenu između dva regionalna neprijatelja.

U svim tim slučajevima, smjer je isti - skuplja nafta, viša inflacija i sporiji rast, ali veličina je drugačija. Što se sukob širi, to njegov utjecaj postaje globalniji, a ne regionalni.

Naravno, stvarni raspon rizika i mogućnosti je širi i složeniji nego što ovi scenariji mogu obuhvatiti. Pokazalo se da je čak i uske ekonomske uzročno-posljedične lance teško predvidjeti usred nestabilnosti zadnjih godina -- a ratove je puno teže predvidjeti. 

Scenarij 1: Sukob ograničen na Gazu

Godine 2014. otmica i ubojstvo tri Izraelca od strane Hamasa bili su okidač za kopnenu invaziju na Gazu u kojoj je živote izgubilo više od dvije tisuće žrtava. Borbe se nisu proširile izvan palestinskog teritorija, a njihov utjecaj na cijene nafte i globalno gospodarstvo bio je prigušen.

Broj smrtnih slučajeva prošlog tjedna prerastao je tu brojku. Ipak, jedna od mogućih putanja trenutnog sukoba bila bi ponavljanje te tragične priče, ali u kombinaciji sa strožim provođenjem američkih sankcija iranskoj nafti.

Teheran je ove godine povećao proizvodnju nafte za čak 700. tisuća barela dnevno, budući da su razmjene zarobljenika i odmrzavanje imovine signalizirali otopljavanje odnosa sa SAD-om. Ako ti bareli nestanu pod pritiskom SAD-a, Bloomberg Economics procjenjuje porast cijena nafte od tri do četiri dolara.

Utjecaj na globalno gospodarstvo prema ovom scenariju bio bi minimalan, osobito ako Saudijska Arabija i UAE nadoknade izgubljene iranske barele koristeći svoje rezervne kapacitete.

Govoreći na sastanku MMF-a, ministrica financija Janet Yellen rekla je da SAD ‘prati potencijalne gospodarske učinke krize‘ - ali je dodala da ne očekuje da će to biti ‘glavni vjerojatni pokretač globalnih gospodarskih izgleda‘. Ako sukob ostane obuzdan, to će vjerojatno biti ispravna procjena, objavio je Bloomberg.

Scenarij 2: Proxy rat

Što ako sukob ne ostane sadržan? Hezbollah, politička stranka i militantna skupina koju podupire Iran i koja je moćan igrač u Libanonu, već je razmijenila vatru s izraelskim snagama na granici i rekla je da je navođenim projektilima pogodila položaj izraelske vojske.

Ako se sukob proširi na Libanon i Siriju, gdje Iran također podržava naoružane skupine, on bi se zapravo pretvorio u posrednički rat između Irana i Izraela, a ekonomska cijena bi porasla.

Iran i Hezbollah prate i procjenjuju situaciju. Ako se Hezbollah pridruži kampanji, tajming bi mogao biti nakon početka kopnene operacije u Gazi - kaže Yair Golan, bivši zamjenik načelnika stožera izraelske vojske.

Eskalacija na ovim linijama povećala bi vjerojatnost izravnog sukoba između Izraela i Irana, što bi vjerojatno dovelo do povećanja cijena nafte. U kratkom, ali krvavom ratu između Izraela i Hezbolaha 2006., nafta je skočila za pet dolara po barelu. Povrh šoka od scenarija ograničenog rata, ekvivalentan potez danas bi povisio cijenu za deset dolara na oko 94 dolara.

Napetosti bi mogle porasti i u široj regiji. Egipat, Libanon i Tunis zaglibili su u gospodarsku i političku stagnaciju. Izraelski odgovor na Hamasov napad mogao bi izazvati prosvjede. Ponavljanje Arapskog proljeća, odnosno vala prosvjeda i pobune koji je srušio vlade početkom 2010-ih, nije nezamislivo.

Globalni ekonomski učinak u ovom scenariju dolazi od dva šoka: skoka cijena nafte od deset posto i poteza za smanjenje rizika na financijskim tržištima u skladu s onim što se dogodilo tijekom Arapskog proljeća. Potonji potez bilježimo povećanjem VIX indeksa od osam bodova, široko korištene mjere averzije prema riziku.

Više cijene nafte također bi dodale oko 0,2 postotna boda globalnoj inflaciji, držeći je blizu šest posto i održavajući pritisak na čelnike središnjih banaka da zadrže čvrstu monetarnu politiku čak i kad rast razočara.

Scenarij 3: Iransko-izraelski rat

Izravni sukob između Irana i Izraela scenarij je male vjerojatnosti, ali opasan. To bi mogao biti okidač za globalnu recesiju. Nagli skok cijena nafte i pad rizične imovine zadali bi značajan udarac rastu i podigli inflaciju na viši stupanj.

- Nitko u regiji, čak ni Iran, ne želi vidjeti kako sukob Hamasa i Izraela eskalira u sveobuhvatni regionalni rat - kaže Hasan Alhasan, istraživač na Međunarodnom institutu za strateške studije. To ne znači da se to neće dogoditi, pogotovo ako su emocije uzburkane. ‘Mogućnost pogrešne procjene je velika‘, dodaje.

Izrael već dugo gleda na iranske nuklearne ambicije kao na egzistencijalnu prijetnju. Potezi Teherana za izgradnju vojnog saveza s Rusijom, obnovu diplomatskih veza sa Saudijskom Arabijom i izglađivanje odnosa sa SAD-om pojačali su tu prijetnju. 

Izrael i SAD poslali su mješovite poruke o suučesništvu Irana u napadu Hamasa. ‘Postoje neki dokazi da su oni mogli znati za to‘, izjavio je 9. listopada izraelski ministar za strateška pitanja Ron Dermer. Američki dužnosnici kažu da imaju dokaze da su iranski čelnici bili iznenađeni, izvijestio je New York Times 11. listopada, iako opisali su Iran kao suučesnika u širem smislu jer financira i naoružava Hamas.

U sukobu između Izraela i Irana, ‘Teheran bi vjerojatno pokušao aktivirati cijelu svoju mrežu posrednika i partnera u Siriji, Iraku, Jemenu i Bahreinu‘, rekao je Alhasan i dodao da bi država imala dugačak popis tvrdih i mekih zapadnih meta u regiji na izbor.

U ovom scenariju, povećane napetosti među velesilama pridonjele bi nestabilnostima. SAD je blizak saveznik Izraela, dok Kina i Rusija produbljuju veze s Iranom. Zapadni dužnosnici kažu da su zabrinuti da će Kina i Rusija iskoristiti sukob kako bi odvratile pozornost i vojne resurse s drugih dijelova svijeta.

Budući da oko petine svjetske ponude nafte dolazi iz regije Zaljeva, cijene bi skočile u nebo. Nije isključeno ponavljanje napada proiranskih militanata na pogone Aramca 2019., koji je obustavio gotovo polovicu saudijske opskrbe naftom.

Cijena sirove nafte možda se neće učetverostručiti, kao što se dogodilo 1973. kada su arapske države uvele embargo kao odmazdu za američku potporu Izraelu u ratu te godine, ali ako Izrael i Iran ispaljuju projektile jedan na drugoga, cijene nafte bi mogle porasti u skladu s onim što se dogodilo nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. S puno višom početnom točkom danas, skok ove veličine mogao bi dovesti naftu do 150 dolara po barelu.

Rezervni proizvodni kapaciteti u Saudijskoj Arabiji i UAE možda neće spasiti situaciju ako Iran odluči zatvoriti Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi jedna petina dnevnih svjetskih zaliha nafte. Došlo bi i do ekstremnijeg pomaka smanjenja rizika na financijskim tržištima, možda usporedivog s skokom od 16 bodova u VIX-u 1990. godine.

Uključujući te brojke, model Bloomberg Economicsa predviđa pad globalnog rasta od jednog postotnog boda, svodeći broj za 2024. na 1,7 posto. Svjetske recesije teško je definirati: brzo širenje gospodarstava poput Kine znači da su izravna smanjenja rijetka, ali 1,7 posto bi zadovoljilo kriterije. 

Ovako velik naftni šok također bi izbacio iz kolosijeka svjetske napore da se obuzdaju cijene, ostavivši globalnu inflaciju na 6,7 posto sljedeće godine. U SAD-u bi Fed-ov cilj od dva posto ostao nedostižan, a skupi benzin bio bi prepreka za ponovnu kampanju predsjednika Joea Bidena.

Geopolitika - glavni pokretač kaosa

Visok broj žrtava u Izraelu povećava vjerojatnost krvave odmazde i regionalnog rata. Ravnoteža vjerojatnosti, međutim, još uvijek naginje prema obuzdanom sukobu, s visokom cijenom u ljudskim životima, ali ograničenim ekonomskim i tržišnim učinkom.

Jedno je sigurno: nade za stabilniji Bliski istok su pretvorene u prah. Posljednjih godina, približavanje Saudijske Arabije i Irana te mirovni sporazumi između Izraela i nekoliko arapskih država (s izgledima da bi Saudijci uskoro mogli slijediti njihov primjer) povećali su očekivanja da bi regija mogla vidjeti kraj desetljećima sukoba.

Umjesto toga, suočava se s novim požarom. Ruska invazija na Ukrajinu, američko-kineski trgovinski rat i rastuće napetosti oko Tajvana pokazuju da se geopolitika vratila kao pokretač ekonomskih i tržišnih ishoda. Na Bliskom istoku to zapravo nikada nije nestalo, zaključuje Bloomberg.

21. srpanj 2024 09:41