Biznis i politika
StoryEditor

SKDD - ‘Banka za vrijednosnice‘ ne smije biti u gubitku

05. Travanj 2024.
foto Ratko Mavar

Među trideset tisuća građana koji su, odlučivši uložiti u narodnu obveznicu i narodni trezorski zapis, morali otvoriti račun u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu (SKDD) vjerojatno postoji dio koji je tada i prvi put čuo za tu instituciju. Tada su shvatili da, ako žele ulagati u hrvatske vrijednosne papire – obveznice, trezorske zapise, dionice, burzovnoutržive investicijske fondove (ETF) – moraju imati račun u SKDD-u na kojem se čuvaju njihovi vrijednosni papiri. Čemu još SKDD služi, ti su građani mogli vidjeti početkom ožujka, pri isplati prvih kamata po narodnoj obveznici koja je išla preko te institucije. Ne samo to, dioničarima većine hrvatskih kompanija godišnja dividenda sjeda na račune upravo zahvaljujući SKDD-u.

Pojednostavnjeno, riječ je o ‘banci za vrijednosne papire‘ i samim time jednoj od ključnih institucija domaćeg tržišta kapitala. Prema Zakonu o tržištu kapitala svako dioničko društvo mora evidenciju svojih vlasničkih pozicija držati u licenciranom depozitoriju. Konkretno, potkraj siječnja u SKDD-u su bile pohranjene dionice 629 dioničkih društava, zatim 82 različite obveznice (državne, korporativne, municipalne), 10 trezorskih zapisa, četiri burzovno utrživa fonda te dva vrijednosna papira koja ulaze u kategoriju ‘Ostali‘. Ukupno 727 vrijednosnih papira tržišne vrijednosti 57 milijardi eura.

Naravno, dionička društva tu pohranu moraju plaćati, što im je zakonska obveza, a to je ujedno i glavni izvor prihoda SKDD-a, kaže nam Dora Matošić, predsjednica Uprave. Ona je na toj poziciji više od šest godina, a iako se SKDD rijetko pojavljuje u medijima, odmah se odazvala na Liderovu molbu za razgovor o poslovanju.

– Najveći prihod SKDD ostvaruje od pohrane vrijednosnih papira (usluga središnjeg vođenja računa). To čini 67 posto naših prihoda – ističe Matošić. Iako je taj prihod zakonski određen, Matošić kaže da ne dobivaju prigovore kompanija. – Svi vole platiti uslugu manje, međutim s većinom hrvatskih kompanija koje stabilno posluju nemamo problema – dodaje.

Usluga provedbe korporativnih akcija čini 14 posto prihoda. U to ulaze poslovi isplate dividendi koje korisnici naručuju od SKDD-a, zatim poslovi preuzimanja i spajanja, spajanja vlasničkih pozicija ili upisa preknjižbi. Najmanji udjel u prihodima ima upravljanje sustavom za namiru, tek pet posto, što slikovito opisuje na kakve je niske grane palo trgovanje hrvatskim vrijednosnim papirima.

Uspješna godina

Naime, prilikom kupoprodaje vrijednosnica na burzi te se transakcije moraju namiriti, odnosno potrebno je preknjižiti dionice s računa prodavatelja na račun kupca. Za tu uslugu brokerska društva plaćaju naknadu SKDD-u. No, s obzirom na slabašno trgovanje na Zagrebačkoj burzi – lani je ostvaren ukupni promet svim vrijednosnicama od 371,8 milijuna eura u više od 74 tisuće transakcija – ne čudi takav rezultat.

Izreka ‘nekada je bilo bolje‘ u ovome slučaju zaista vrijedi. U zlatno vrijeme domaćeg tržišta kapitala, koje je kulminiralo 2007., prihodi od prijeboja i namire iznosili su tri milijuna eura, što je u tadašnjim ukupnim prihodima od gotovo devet milijuna eura činilo 33 posto. To je vrijeme nepovratno prošlo, ali ne može se reći da SKDD danas teško posluje, dapače. Prošla je godina bila iznimno uspješna, kaže nam Matošić.

– Dobit nakon oporezivanja dosegla je 1,1 milijun eura. Otkako sam na čelu SKDD-a, još nismo imali tako dobre rezultate. Ukupni prihod lani je iznosio 6,2 milijuna eura, a ukupni rashodi 4,8 milijuna eura – tvrdi Matošić.

Štoviše, SKDD od svog osnutka nije poslovao s gubitkom, a Matošić kaže da to ne bi ni bilo dobro. – Moramo ispunjavati stroge uvjete adekvatnosti kapitala. Kad bismo se i približili takvom scenariju, morali bismo jako mnogo obrazloženja podastrijeti regulatoru i uvoditi mjere oporavka. Na rashode se jako strogo pazi, a nastojimo, što se tiče prihoda, zadržati sve klijente – navodi čelnica te tvrtke koja zapošljava 54 stručnjaka, mahom ekonomske, pravne i IT struke. Najveći udjel u rashodima čine troškovi osoblja, 49 posto, a ostalo su pretežito vanjski troškovi, objašnjava Matošić.

Cijeli tekst dostupan je u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera u kojem još možete pročitati kako je lani poslovao SKDD i u čemu se sastoji novi poslovni model.

19. svibanj 2024 14:34