Cijena europskog plina skočila je početkom tjedna nadomak razine od 60 EUR/MWh da bi se potom srušila ispod 50 EUR/MWh nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump započeo dijalog s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Razlog naglom padu cijene od čak deset posto na tjednoj razini je očekivanje tržišta kako će mogućnost prekida rata u Ukrajini utjecati i na povratak trgovine plinom na relaciji EU-Rusija te stabilizaciju dobavnih lanaca djelomično isprekidanih uslijed vojnih sukoba u Ukrajini.
Sam početak dijaloga, međutim, ne umanjuje visoku neizvjesnost u odnosima SAD - Rusija kao ni ozbiljnije poremećaje na tržištu kad god niže no očekivane temperature potaknu snažniju potrošnju zbog čega se skladišta plina ubrzano prazne.
Iako EU od svojih zemalja članica traži popunjenost skladišta plinom u veljači od minimalno 50 posto popunjenosti, podaci za 12. veljaču pokazuju pad popunjenosti na razini prosjeka EU na 46,6 posto (petogodišnji prosječni minimum!), a još više zabrinjava što na razini od svega 27,8 posto Hrvatska s Francuskom dijeli dno europske ljestvice.
Prva dva mjeseca ove godine pokazuju kako punjenje skladišta plina slijedi razinu iz najslabije sezone punjenja 2021. godine. Ako se ovaj trend nastavi, ova bi godina mogla biti najgora u posljednjih pet, pa bi mogli očekivati još snažniji rast cijena plina za industriju. Tržišne aktere također brine što će zbog spomenutog ubrzanog pražnjenja skladišta plina popunjavanje tijekom ljetnih mjeseci morati obavljati po višim cijenama, što bi se moglo preliti i na maloprodajne cijene za stanovništvo.
Prema aktualnim tržišnim očekivanjima (ICIS) ukazuju na rast europske potražnje za plinom u veljači za 17 posto u veljači te pad popunjenosti skladišta plinom do kraja sezone grijanja na svega 37 posto. Ta razina bila bi najniža od sezone 2021./2022., iako se može reći kako je Europa pomalo nespretno i lagodno krenula u aktualnu sezonu grijanja s obzirom na to da smo ovu zimu počeli na neobično niskoj razini od 80 posto.
Europa bi se mogla naći u problemima budući da će SAD imati manje ukapljenog plina (LNG) za izvoz jer će radi prijetnji carinama mnoge zemlje ubrzati kupnju LNG-a od SAD-a prije njihovog eventualnog uvođenja, što smanjuje manevarski prostor za EU. Japan je već najavio da će kupovati puno više LNG-a od SAD-a kako bi popravili trgovinsku bilancu u trgovinskom odnosu Japan - SAD, a istu stvar najavljuje i Indija.
Kina je jedina zemlja koja ide u ‘suprotnom’ smjeru budući da su uveli protumjere od deset posto na američki LNG. Najvišu će cijenu ‘platiti’ Europljani, a sve zbog trgovinskih ratova između SAD-a i ostalih zemalja svijeta. Iako to prije godinu dana nije bilo očekivano, Europljani su se trebali bolje opremiti plinom jer je uvijek bolja taktika imati više plina nego manje, pa kada se dogode ovakve nepredviđene situacije na tržištu ne ovisimo o drugim akterima. S tektonskim poremećajima na tržištu, cijena plina mogla bi uskoro po prvi put nakon dvije godine probiti granicu od 60 EUR/MWh.