Slovenski medij izazvao buru: Hrvatska postaje porezni uzor susjedima?

Koliko su niži hrvatski porezi od slovenskih? To je pitanje zahuktalo raspravu na društvenim platformama ovih dana zbog članka objavljenog u slovenskom mediju Finance. Autor članka usporedio je poreze koji predstavljaju jednu od glavnih bolnih točaka u poslovnom svijetu počevši od plaće.

- Ako poslodavac u Sloveniji želi radniku osigurati neto plaću od 1500 eura, za radnika će platiti ukupno 2693 eura, uključujući sve doprinose i poreze (bez ručka i prijevoza). U Hrvatskoj taj trošak iznosi 2513 eura, što je otprilike sedam posto manje. S druge strane, postoje zaposlenici koji prirodno žele što veći dio svoje bruto plaće primiti na svoj račun. Razlika je mnogo veća za najviše plaće. Da Jože Colarič živi u Zagrebu, njegova bi mjesečna plaća bila 34.717 eura neto veća nego u Sloveniji – piše autor članka Izidor Vetrih te navodi da je prosječna bruto plaća u Sloveniji u ožujku ove godine bila 2464 eura dok je u Hrvatskoj u istom mjesecu iznosila 1925 eura dok je neto u Sloveniji iznosila 1569 eura, a u Hrvatskoj 1392 eura.

U Hrvatskoj tvrtka, dodaje, mora podnijeti zahtjev za porezni broj ako joj godišnji prihod prelazi 60 tisuća eura. Isti prag vrijedi i za slovenske male porezne obveznike. Ako im prihodi ne prelaze 60 tisuća eura, nisu obvezni obračunati PDV, koji je u Sloveniji manji nego u Hrvatskoj.

- Obje zemlje priznaju i minimalnu stopu od pet posto koju ćete platiti ako u Sloveniji kupujete tiskane knjige, brošure, novine, časopise, dječje slikovnice, glazbena djela i slične tiskovine. U Hrvatskoj se niža stopa PDV-a ne odnosi samo na knjige nego i na svakodnevne namirnice poput kruha, mlijeka, ulja i dječje hrane – navodi se u članku.

Porez na dobit poduzeća (CIT) u Sloveniji će ostati na 22 posto najmanje do 2028. dok Hrvatska naplaćuje porez na dobit poduzeća na temelju iznosa godišnjeg prihoda. Tvrtke s prihodom do milijun eura plaćaju samo deset posto poreza, dok je iznad tog iznosa porezna stopa 18 posto.

S obzirom na to da Hrvatska diferencira stopu prema visini prihoda, hrvatski su poduzetnici u prednosti u odnosu na slovenske, piše autor medija Finance. Na poreze na dobit utječu i subvencije i olakšice, pa ima smisla pogledati i efektivnu poreznu stopu. Prema podacima hrvatske Porezne uprave, prosječna efektivna porezna stopa u 2023. godini iznosila je 14,8 posto, dok je u Sloveniji iznosila 17,3 posto.

Janez vs. Jakov

U Sloveniji se porez na kapitalnu dobit obračunava na temelju razdoblja vlasništva. Pri prodaji unutar prvih pet godina vlasništva plaćate 25 posto poreza, porezna stopa se smanjuje svakih pet godina, a nakon 15 godina vlasništva ne plaćate porez. U Hrvatskoj je porez 12 posto, ali nakon dvije godine vlasništva bit ćete potpuno oslobođeni poreza.

- Zamislite dva investitora, Slovenca Janeza i Hrvata Jakova. Obojica su u svibnju 2023. kupili dionice NLB-a za 10 tisuća eura. Za to vrijeme dionica je porasla za oko 90 posto. Ove godine, nakon dvije godine vlasništva, odlučuju prodati udjele. U slučaju prodaje, Janez bi platio 25 posto poreza, odnosno 2250 eura, dok Jakov ne bi platio ništa. Štoviše, u razdoblju od dvije godine Jakov bi platio i manji porez na dividendu – piše Finance.

Jedna od najvećih razlika je u oporezivanju dividendi. U Sloveniji pojedinac na dividendu plaća porez od 25 posto, dok je u Hrvatskoj taj porez nešto više od polovice manji i iznosi 12 posto.

I u Sloveniji i u Hrvatskoj mikropoduzetnici imaju na raspolaganju posebne porezne režime. Slovenski normalizirani radnici plaćaju četiri posto poreza na dohodak do 60 tisuća eura jer im država priznaje 80 posto paušalnih troškova; a na ostatak plaćaju porez od 20 posto.

Hrvatski paušalci, slično našim standardnim radnicima, mogu zaraditi i do 60 tisuća eura godišnje. Stopa poreza je relativna prema njihovim prihodima (primjerice, između 50 i 60 tisuća eura prihoda, porezna osnovica je devet tisuća eura), a od toga će se razrezati razni porezi ili doprinosi koji u konačnici iznose otprilike pet posto godišnjeg prihoda.

Atraktivnost hrvatskog poslovnog okruženja za Finance je potvrdio i Jure Mikuž, partner u fondu South Central Ventures koji ulaže u startupe u jugoistočnoj Europi. Razlika nije samo u poreznoj stopi, u Hrvatskoj se i zakonodavstvo brže provodi.

- U Sloveniji još uvijek nemamo pojednostavljeno dioničko društvo, koje bi bilo od ključne važnosti za startupe, jer omogućuje lakše nagrađivanje zaposlenika dionicama i posljedično njihovu veću nagradu u slučaju uspjeha tvrtke – rekao je Mikuž.

Reakcija stigla i iz slovenske Vlade

- I u Hrvatskoj je osjetno poticajniji odnos prema poduzetništvu. Odnos prema poduzetnicima kod nas je još uvijek negativan. Primjerice, kada je Google kupio Photomath (aplikaciju koja koristi kameru pametnog telefona za prepoznavanje i objašnjavanje matematičkih problema), javnost je to prihvatila kao veliki uspjeh, iako je novac prikupljen preko jedne engleske tvrtke – piše autor članka dodajući da u Sloveniji stav javnosti nije bio sličan kod prodaje slovenske gaming tvrtke Outfit7. Štoviše, publika je stvorila negativno javno mnijenje. Krajnji rezultat svega navedenog, i poreza i stava javnosti i države, zaključuje se u članku, je da se u Hrvatskoj itekako više ulaže u startupove.

Na ovaj je članak objavljen u slovenskom mediju reagirao i slovenski ministar financija Klemen Boštjančič.

- Dakle, informacije o Ivanu i Jakovu su točne. Ali ako ćemo opet komentirati poreze, onda bi bilo dobro pogledati što za to dobivamo. Da ne kompliciramo previše - dakle, želimo se usporediti s Hrvatskom? Pogledajmo onda kakva je razina javnih usluga u Hrvatskoj u usporedbi sa Slovenijom. Hm, slažem se, to bi bilo teško izmjeriti. Ali dobro, znamo što su plaće, mirovine, tko vjerojatno uopće zna za svoje zdravstvo, infrastrukturu (digitalna je, na primjer, sve važnija) itd. Zato radije pravim neke lakše, mjerljivije usporedbe. Zašto se uspoređujemo samo s Hrvatskom? Slovenci vole tražiti inspiraciju u Njemačkoj i Austriji. Dakle, koji bi porez platio Austrijanac i Nijemac Johann na povrat dionica nakon dvije godine? O, i usuđujem se reći da većina Slovenaca Dansku doživljava kao ‘obećanu zemlju‘. Siguran sam da autor zna koliko bi Johannes platio poreza na prinos od dionica nakon dvije godine. Dakle, kao Slovenci, možemo lako ulagati u dionice, na primjer. Danske Bank, Danci mogu u NLB. Pa napravimo još jednu usporedbu, na primjer: Koji bi porez svi gore navedeni platili (da, uključujući i Jakova) na povrat dionica nakon 15 godina vlasništva, u usporedbi s Johnom. No naravno, takve bi usporedbe vjerojatno bile označene kao obmanjujuće, nepotpune i izvučene iz konteksta – zaključio je, između ostalog, slovenski ministar financija u svojoj objavi na LinkedInu.

Urednik u mediju Finance Jurij Šimac odgovorio je pak ministru s pitanjem zašto se ne uspoređivati s Hrvatskom?

- Puno čujemo o preseljenju kod susjeda, uostalom, prilično smo slični, čak i po BDP-u po glavi stanovnika. (…) Kod naših susjeda postoje još dvije stope PDV-a. Na svakodnevne potrepštine poput kruha, stopa PDV-a iznosi 5 posto, a u našoj zemlji je to 9,5 posto – piše Šimac dodajući da, ako se ostavi po strani opterećenje plaća, dividende se u Sloveniji oporezuju i dvostruko više u odnosu na Hrvatsku.