Smjena generacija u tvrtkama: Tko će preuzeti hrvatsko gospodarstvo?

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je ugašeno čak 3.224 poduzeća čiji su vlasnici bili stariji od 55 godina, zajedno s više od 20.700 radnih mjesta, što zorno pokazuje razmjere problema odgađanja generacijske tranzicije. To su podaci koje je predstavio CEPOR na konferenciji 'Smjena generacija u hrvatskim tvrtkama – tko preuzima kormilo?' u Zagrebu. U okviru programa konferencije, članice istraživačkog tima CEPOR-a prezentirale su rezultate istraživanja Business Transfer Barometar 2025.

Deset godina nakon prvog istraživanja teme prijenosa poslovanja u Hrvatskoj, CEPOR je ponovno proveo istraživanje među poduzetnicima u dobi od 55+ godina o budućnosti njihovih tvrtki nakon povlačenja osnivača. Kakva budućnost čeka brojne hrvatske tvrtke nakon povlačenja njihovih osnivača bila je tema za razgovor predstavnika partnerskih institucija i poduzetnika s iskustvom prijenosa poslovanja. Rezultate istraživanja predstavile su članice istraživačkog tima CEPOR-a Mirela Alpeza i Petra Mezulić Juric s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, i Maja Has iz CEPOR-a.

Analiza sekundarnih podataka u sklopu Business Transfer Barometra pokazala je da je u razdoblju od 2014. do 2025. godine ugašeno 3.224 poduzeća koja su zapošljavala ukupno 20.771 osobu. Najveće postotno smanjenje poduzeća u vlasništvu generacije 55+ zabilježeno je u Virovitičko-podravskoj, a potom u Šibensko-kninskoj županiji. Daljnja analiza pokazala je da je 79 posto poduzeća čiji su vlasnici 2015. godine imali 55 i više godina i dalje aktivno, pri čemu je u 40 posto njih došlo do promjene vlasničke strukture – najčešće (u 77 posto slučajeva) prijenosom vlasništva na drugu fizičku osobu. U preostalih 60 posto poduzeća nije bilo promjene vlasništva, a prosječna dob njihovih vlasnika sada iznosi 72 godine.

Ova skupina koju čini više od sedam tisuća poduzeća s gotovo 60 tisuća zaposlenih i ukupnim prihodima većim od devet milijardi eura predstavlja posebno rizičnu skupinu poduzeća zbog izostanka pravovremenog planiranja prijenosa poslovanja. Primarno istraživanje u sklopu Business Transfer Barometra obuhvatilo je 204 vlasnika poduzeća koji imaju 55 i više godina. Među ispitanicima, 65 posto su muškarci, a 35 posto žene, prosječne starosti 62 godine.

Značajne promjene u modelima upravljanja

- Odluka o prijenosu poslovanja najvažnija je i najsloženija odluka u karijeri poduzetnika. Iako se razumijevanje važnosti pravovremenog planiranja prijenosa poslovanja povećava, Business Transfer Barometar 2025 pokazuje da i dalje gotovo polovica poduzetnika nema razrađen plan prijenosa, a samo sedam posto ima o tome pisani dokument. Rezultati također pokazuju značajne promjene u modelima upravljanja: sve je više multigeneracijskog i timskog vodstva, a poduzetnici otvorenije razmatraju prijenos upravljačkih funkcija na osobe izvan obitelji ili prodaju poduzeća - rekla je Mirela Alpeza, direktorica CEPOR-a i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Mirela Alpeza

Poduzetnici najviše izazova vide u pripremi poduzeća za prodaju, procjeni vrijednosti tvrtke i poreznim aspektima prijenosa poslovanja. Uključivanje savjetnika i profesionalizacija menadžmenta povećava šanse za uspješan prijenos poslovanja. Uspješan exit znači odabrati optimalni model prijenosa za vlasnika, obitelj i poduzeće, no većina poduzetnika i dalje ne uzima u obzir sve mogućnosti.

Prijenos poslovanja na zaposlenike sve popularniji

Ipak, rezultati istraživanja iz 2025. pokazuju da 19 posto poduzetnika razmatra prodaju poduzeća (u odnosu na šest posto iz 2015.), a raste i otvorenost prema prijenosu poslovanja na zaposlenike čime oni postaju gotovo jednako važna opcija kao i obiteljski nasljednici. Istraživanje također ukazuje na posebnu ulogu poduzetnica: češće vode mikro poduzeća, nasljeđuju obiteljski biznis i u procesu prijenosa oslanjaju se na stručnjake, dok su financijski manje osigurane u slučaju neplaniranog povlačenja.

Mislav Balković

 - Najveći je izazov što 46 posto poduzeća obuhvaćenih istraživanjem i dalje vode njihovi vlasnici ili osnivači, danas u prosječnoj dobi od 72. godine, koji odgađanjem odluke o transferu dovode u pitanje opstanak poduzeća i budućnost zaposlenih. Zatvaranje poduzeća ili odgađanje donošenja odluke o tranziciji poslovanja ne bi smjele biti dominantne opcije kada se vlasnik ili vlasnica povlači iz upravljačke ili vlasničke uloge, osobito pri odlasku u mirovinu. Iako svijest o važnosti planiranja prijenosa poslovanja raste i na europskoj razini, izazovi poput identifikacije s poduzećem, nedostatka savjetodavne podrške i informiranosti vlasnika i dalje postoje. Prijenos poslovanja nije slučajan događaj, već sustavan proces koji zahtijeva jasnu strategiju, konkretne mjere i koordiniranu podršku, upravo zato je angažman HUP-a u ovom području važniji nego ikad - rekao je Mislav Balković, predsjednik HUP-a.

Izlazak iz biznisa nije jednostavan

U sklopu konferencije je održana je i panel rasprava 'Poduzetnički exit' na kojem se raspravljalo o budućnosti tvrtki. Moderator je bio Boris Vukić, a panelisti Ante Mandić (Insig2/SENTOR), Blaženka Urbanke (HSM/SENTOR), Boris Popović (Alarm automatika/SENTOR) i Miodrag Šajatović (Lider).

Ante Mandić je naglasio da je firmu mogao prodati strateškom ulagaču, ali mu je bilo bitno da tvrtka s tim novim vlasnikom ima mogućnost širenja, a važno je spomenuti i da njegova djeca nisu htjela firmu. Također, naveo je da se dvije godine nakon prodaje tvrtke nije bavio s ničim sličnim, a onda se počeo  baviti poljoprivredom i mnogim drugim stvarima, te je u konačnici nekoliko godina kasnije sudjelovao u osnivanju Sentora koji je postao vrlo važan za poduzetnički ekosustav i mentoriranje.

- Prodaja firme se među poduzetnicima često smatra kao čin predaje, ali to niti malo nije lako. Poanta prodaje firme je rijetko novac, s dobivenim novcem se ne riješe egzistencijalne problemi, nego s tim novcima idete dalje ulagati i pretvarate se u investitora – rekao je Mandić.

Blaženka Urbanke  je navela da sada njezin mlađi sin vodi firmu, a ona je uključena u posao volonterski. Naglasila je i emotivnu stranu poduzetništva i povezanosti s obitelji.

- Kada ste poduzetnik imate određeni mentalni sklop i karakter, a ako je vaš nasljednik istog kova, sve skupa može  biti jako emotivno i izazovno – rekla je Urbanke.

Panel 'Poduzetnički exit': Boris Vukić, Ante Mandić, Blaženka Urbanke, Boris Popović i Miodrag Šajatović

Tvrtkom Borisa Popovića upravlja uprava a on je na čelu, njegova djeca nisu uključena, ali naveo je da bi se njegova kćer se mogla vratiti nakon školovanja. Naveo je nekoliko opcija koje postoje vezanih za budućnost tvrtke.

- Postoji nekoliko opcija: prodati, ne napraviti ništa, profesionalizacija (rad na menadžmentu), nova virtualna uprava koja bi mogla preuzeti i vraćanje djece - rekao je Popović.

Miodrag Šajatović objasnio je da je Lider partnerska firma i da ima tri suvlasnika. Također, spomenuo je konferencije  'Budućnost obiteljskih tvrtki' gdje se također često sluša dosta toga o važnosti tranzicija tvrtki.

- Sve troje sam, glavni urednik, poduzetnik i kolumnist, a u budućnosti se vidim kao savjetnik. Uređivanje novina prepuštamo mlađima, a iskustva iz novinarstva od svojih prethodnika bi mogao prenijeti i najmlađoj redakcijskoj ekipi što bi moglo vrijediti jako puno u budućnosti - rekao je Šajatović.

Za kraj panela naglasio je da je izlazak iz biznisa jako kompliciran, ali da ne treba osuđivati one koji ne iziđu.

Na konferenciji su održani i drugi zanimljivi paneli 'Prilike za rast nakon izmjene generacija', 'Ženski pogled na tranziciju', 'Kako izgleda podrška tranziciji u drugim europskim zemljama?', te predavanje Marie Deppelsemaker koja je predstavila Transeo, Europsko udruženje za prijenos poslovanja u malim i srednjim poduzećima.

Uz HUP, partneri CEPOR-a u ovom projektu su Europski fond za jugoistočnu Europu, Ekonomski fakultet u Osijeku, HAMAG-BICRO, Forvis Mazars Hrvatska, poslovni magazin Lider, Interkapital, Erste Bank, Selectio i OD Wahl & Partneri.