Biznis i politika
StoryEditor

Snažan oporavak kreditiranja poduzeća uz još uvijek povijesno najniže kamatne stope

05. Rujan 2022.

Stopa rasta neto kredita u odnosu na isti mjesec prethodne godine dostigla je dvoznamenkasti postotak u svibnju. Prema zadnjem podatku za srpanj, kada je iznos neto kredita prvi puta nakon osam godina prešao iznos od 100 milijardi kuna, rast je iznosio 16,1 posto. Prema podacima HUB-a, Hrvatska je uz Irsku i Rumunjsku među tri države članice EU s najbržim rastom kredita poduzećima u srpnju.

Podaci su to iz novog izdanja publikacije HUB Pregledi u kojima se detaljno analizirao ovogodišnji snažan oporavak kreditiranja poduzeća. Nakon dugog razdoblja stagnacije ili pada neto kredita nefinancijskim društvima koje je bilo obilježeno i prodajama portfelja loših kredita, od veljače 2022. primjećuje se značajan rast kredita poduzećima.

Nisu utemeljena tumačenja prema kojima se rast objašnjava činjenicom da poduzeća refinanciraju stare kredite ne bi li iskoristila razdoblje povijesno najnižih kamatnih stopa na kredite, koje još uvijek traje. Poznato je da je Europska središnja banka u srpnju 2022. započela s povećanjem kamatnih stopa koje će se nastaviti s ciljem suzbijanja inflacije, ali imajući u vidu očekivani rast kamatnih stopa u sljedećoj godini logično je da neka poduzeća pokušavaju ugovoriti dugoročno povoljnije uvjete financiranja.

Međutim, riječ je o rastu neto kredita, dakle o povećanju kreditne aktivnosti povrh uobičajenih refinanciranja. O tome svjedoče i podaci o neto kreditnim transakcijama koje su prikazane u publikaciji. Svi podaci o kreditima poduzećima, bez obzira na metodološke razlike, potvrđuju snažno povećanje kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima. Rast kredita se javlja u sprezi s gospodarskim rastom koji je dostigao 7,0 posto u prvom i 7,7 posto u drugom tromjesečju ove godine.

Najveći porast zabilježen je kod najzastupljenijih kredita za obrtna sredstava, i to 21,5 posto u srpnju na godišnjoj razini. Dvoznamenkasti rast zabilježen je i u segmentu kredita za investicije koji je iznosio 12 posto, a najsporiji rast bilježe ostali krediti poduzećima - 6,1 posto. Promatrano po segmentima prema veličini poduzeća, najveću stopu rasta u odnosu na srpanj 2021. godine zabilježila su velika poduzeća, odnosno 20,4 posto. Za njima slijede mikropoduzeća s 15,3 posto, srednja s 8,8 posto i mala poduzeća sa 7,4 posto. Najbrži rast kredita za investicije također je zabilježen kod velikih - 27,1 posto te mikropoduzeća - 15,2 posto.

Hrvatska je tako ponovo ušla u razdoblje u kojem krediti poduzećima rastu brže od kredita stanovništvu. Takav odnos u razdoblju duljem od četiri mjeseca zadnji je puta zabilježen 2016. godine.

To ne znači da se kreditna aktivnost u sektoru stanovništva nalazi u padu. Međugodišnja stopa rasta neto kredita stanovništvu iznosila je 5,2 posto u srpnju. Krediti poduzećima rastu po stopi koja je veća od stope inflacije, a krediti stanovništvu rastu po stopi nižoj od stope inflacije i stope rasta nominalnih plaća - 7,5 posto. Realna zaduženost sektora stanovništva stoga se i dalje zbog inflacije nalazi u padu. Pri tome neto stambeni krediti rastu po stopi od 9,4 posto, dok gotovinski nenamjenski neto krediti daju osjetno niži doprinos od 2,8 posto. To znači da je doprinos kredita financiranju tekuće potrošnje minimalan. Štoviše, krediti po kreditnim karticama nalaze se u padu, a prekoračenja po tekućim računima i ostali krediti stanovništvu, premda bilježe rast u toku ove godine, nalaze se na nižim razinama od prosjeka za razdoblje 2018.-2020.

Kod ocjene tempa kreditiranja stanovništva treba uzeti u obzir i različit tempo rasta depozita i kredita. Stopa rasta depozita kućanstava ubrzava od 2020. godine i u ovoj će godini vjerojatno postati dvoznamenkasta zbog većeg priljeva novca na račune nakon uspješne turističke sezone, a prije konverzije kuna u eure. Brži rast depozita od kredita znači da se omjer kredita i depozita sektora stanovništva smanjuje. Omjer kredita i depozita stanovništva pao je sa 61 posto 2020. na 58 posto 2021. i na 57 posto u srpnju 2020., te je za očekivati da će se dalje smanjivati. To je još jedna potvrda smanjenja stvarnog stupnja zaduženosti sektora stanovništva.

06. prosinac 2022 17:56