Europska središnja banka (ECB) inzistira na tome da neće pratiti poteze američkih Federalnih rezervi dok se priprema za prvo snižavanje kamatnih stopa, ali njene buduće akcije bi svejedno mogle biti oblikovane onim što se događa u SAD-u.
Trendovima koji pokreću najveće svjetsko gospodarstvo obično ne treba dugo da se preliju u druge regije, pogotovo kad je riječ o financiranju i deviznim tečajevima, a onda i inflaciji, trgovini i drugim gospodarskim pokazateljima. Zbog toga je teško za očekivati da itko zapravo može izbjeći FED-ovu snagu, barem kada je u pitanju sudbina ostalih gospodarstava.
Za dužnosnike ECB-a koji se idući tjedan okupljaju kako bi razgovarali o tome kada, koliko brzo i koliko povući svoje agresivno monetarno stezanje, to znači da pažljivo prate SAD - čak i dok naglašavaju da će zacrtati vlastiti put.
- ECB apsolutno može ići prije FED-a. Zamisliti da se politike razlikuju na dulje vrijeme - recimo devet mjeseci i dulje - je teže, jer će se u konačnici ono što pokreće odluke u FED-u preliti na Europu i utjecati i na eurozonu - rekao je za Bloomberg Piet Christiansen, glavni strateg Danske Banka.
Raste poslovno povjerenje
Kreatori politike ECB-a predvođeni predsjednicom Christine Lagarde počeli su pripremati tržišta za početno smanjenje 6. lipnja dok pritisci na cijene brzo popuštaju. Iako su se snažno protivili ideji da će htjeti ostati u skladu s predsjednikom FED-a Jeromeom Powellom, nisu se obvezali na ono što će se dogoditi nakon prvog koraka, tvrdeći da će ekonomski podaci odlučiti.
Trgovci se klade da će ECB najvjerojatnije izvršiti četiri smanjenja ove godine, dok su razdvojeni oko toga hoće li FED smanjiti stope dva ili tri puta nakon što je Powell u srijedu ponovio da mu se ne žuri sa snižavanjem troškova zaduživanja.
Više od dvije godine nakon početka Powellovog ciklusa podizanja kamatnih stopa, američka ekonomija pokazala se izuzetno otpornom, s poslodavcima koji još uvijek zapošljavaju radnike unatoč teškim gospodarskim uvjetima. Ako se taj trend održi, takva bi snaga također mogla podržati europsko gospodarstvo, koje je tek za dlaku izbjeglo recesiju tijekom zime.
- Što se tiče inflacije, prerano je reći predstavljaju li nedavna očitanja nešto više od pukog porasta. Ne očekujemo da će biti primjereno sniziti našu referentnu stopu sve dok ne budemo imali više povjerenja da se inflacija održivo kreće prema dolje prema dva posto - rekao je Powell u srijedu u govoru na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji.
Nedavna izvješća pokazala su znakove tek započetog oporavka u Europi, pri čemu menadžeri nabave vide rast iza ugla, a poslovno je povjerenje također poraslo. U međuvremenu, inflacija u euroregiji od 20 zemalja usporila je više od očekivanog u ožujku i na 2,4 posto približava se cilju ECB-a.
Bloomberg Economics (BE) predviđa da će rast cijena usporiti na ispod dva posto već u kolovozu i prosječno iznositi samo 1,4 posto u 2025. Vlastita prognoza ECB-a je za stopu od dva posto sljedeće godine.
- Budući da je prije bio u krivu u vezi sa širinom pritiska na troškove, Upravno vijeće će nastaviti oprezno kako ciklus popuštanja bude započeo. Ali i dalje je razumno očekivati duboka smanjenja kamatnih stopa ove godine - napisao je Jamie Rush iz BE-a u bilješci.
Ulagači već spremni na gubitke u eurima
ECB je u prošlosti dokazala da se može odvojiti od FED-a. Na primjer, kada je smanjila stope u prosincu 2015. i ponovno u ožujku 2016., središnja banka SAD-a započela je trogodišnje razdoblje povećanja. Švicarska narodna banka već je pokazala svoj put u tekućem ciklusu, neočekivano sniženim troškovima zaduživanja u ožujku, kako bi spriječila rast tečaja franka.
Ekonomisti se ne slažu oko toga kakav bi bio ukupni učinak razilaženja između ECB-a i FED-a.
Neki tvrde da bi agresivnije popuštanje za europodručje moglo donijeti veće inflatorne pritiske, jer niži troškovi posuđivanja u odnosu na SAD mogli bi oslabiti jedinstvenu valutu i predstavljati dodatni rizik putem viših uvoznih cijena.
Bivši glavni ekonomist ECB-a Peter Praet, međutim, upozorava da bi nastavak strože politike FED-a od očekivanog mogao potaknuti kreatore politike u Frankfurtu da smanje kamatne stope više nego što bi inače.
- Realan je rizik da će se očekivanja smanjenja stopa iznevjeriti, što će rezultirati strožim financijskim uvjetima u cijelom svijetu. U konačnici, ECB ne bi trebao isključiti potrebu za agresivnijim smanjenjem stopa - rekao je.
Ulagači su već spremni za gubitke na europskoj valuti. Na tržištu opcija u proteklom je tjednu dvostruko više ugovora koji su negativni na euro nego pozitivnih, prema podacima Depository Trust & Clearing Corporationa.
Neki se trgovci klade da će valuta pasti na 1,05 dolara, s oko 1,08 dolara u srijedu. Probijanje te razine moglo bi dovesti do perspektive pariteta eura i dolara prvi put od 2022.
- ECB će ‘nadmašiti‘ ne samo FED nego i većinu drugih središnjih banaka G-10 - rekao je Bloombergu Valentin Marinov, voditelj G-10 FX strategije u Credit Agricoleu, navodeći slabije izglede za rast bloka i slabljenje inflacije.
Dok su dužnosnici ECB-a možda oprezni zbog pada valute, Lena Komileva, glavna ekonomistica G Plus Economicsa, tvrdi da će eurozona to možda morati prihvatiti.
- Ako FED uskoro ne smanji, onda će ECB morati rezati i rezati više nego što bi inače učinio kako bi izbjegao nepotrebnu recesiju - smatra Komileva.