Da vas netko pita da opišete Hrvatsku u nekoliko riječi, što biste odgovorili? Biste li odgovorili zemlja mora ili zemlja turizma, uspješnih sportaša, dobre hrane… ili biste možda rekli da je Hrvatska zemlja sunca? Nijedan od tih odgovora ne bi bio neuobičajen, ali u vrijeme kada se svijet više nego ikad okreće obnovljivim izvorima energije, zadnji opis mogao bi imati posebnu vrijednost.
Tim više što je točan. Hrvatska je zemlja s mnogo sunca, zbog čega ima izniman potencijal kada je u pitanju korištenje sunčeve energije. Iako bismo mogli diskutirati i o tome koliko u tom pogledu kaskamo za ostalima, čini se da se posljednjih godina ‘klima‘ ipak mijenja te da je sve više onih koji investiraju u sunčane elektrane i koriste se Sunčevim zrakama za nešto više od turističkih reklama. I zaista, sve se češće može čuti o velikim investicijama u velike sunčane elektrane. A kada se sve te vijesti stave ‘na kup‘, ispada da je sve više onih koji su spremni dodatno zarađenu ‘pinku‘ uložiti u obnovljive izvore energije. Kako to? U slučaju sunčanih elektrana, posljednjih nekoliko godina obilježili su povećana ponuda solarnih panela, razvoj tehnologije i nesigurno stanje na tržištu energenata, pa je sunčana energija postala sve isplativija opcija i privatnim potrošačima i tvrtkama. Prema izvješću američkog Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley (LBNL) troškovi solarnih projekata pali su za 70 posto u razdoblju od 2010. do 2020. godine. Ne bi li onda bilo idealno kada bismo se, među ostalim, nazvali zemljom sunca? Ne bi li bilo i bolje kada bismo to znali iskoristiti i kada bismo postali i zemlja sunčanih elektrana? Gdje smo na tom putu i jesu li sunčane elektrane zaista vrijedne investiranja?
Niz razloga za ulaganje
Logično pitanje svakoga tko pomisli na ulaganje je: ‘Zašto?‘ ‘Zašto bih uopće i zašto baš sada uložio u sunčane elektrane?‘ Odgovora je mnogo, a jedan od važnijih je to da su sunčane elektrane najbolji odgovor na glavne izazove s kojima se danas kao društvo susrećemo. I u zaštiti okoliša i u suočavanju s klimatskim promjenama i energetskom krizom te prihvatljivosti cijena proizvedene energije, objasnio je Ivan Strunje, voditelj razvoja poslovanja u tvrtki Neoen. Osim toga, ističe da sunčane elektrane proizvode najkonkurentniju električnu energiju.
– Danas je dobro investirati u solarne elektrane iz nekoliko razloga. Troškovi solarnih sustava postaju sve konkurentniji. Vlasnici mogu ostvariti znatne uštede na dugoročnoj razini i smanjiti ili čak eliminirati ovisnost o tradicionalnim izvorima energije kao što su fosilna goriva te time ujedno ispuniti jedan od glavnih ciljeva, a to su uštede smanjenjem emisija CO₂. Upravo to čini ulaganje u solarnu energiju privlačnijim i isplativijim. Postoje poticaji, subvencije i porezne olakšice za investiranje u solarne elektrane, što dodatno potiče ulaganja u tom smjeru. Ulaganje u solarne elektrane može pružiti autonomiju i zaštitu od fluktuacije cijena konvencionalnih izvora energije, a što je jako važno u današnje vrijeme nestabilnih svjetskih energetskih tržišta – složila se Nataša Putak, go-to market expert u E.ON-u Hrvatska.
Dugoročna korist
I Danijela Jemrić, poslovna tajnica Udruženja obnovljivih izvora energije HGK-a, kao jedan od glavnih razloga zašto reći ‘da‘ takvoj investiciji navodi dugoročnu ekonomsku korist. Jer, s obzirom na to da je Sunce neiscrpan i besplatan izvor energije, nakon otplate investicije, tvrtka koja je investirala u sunčanu elektranu dobiva besplatnu električnu energiju, a tijekom razdoblja otplate investicije štiti se od fluktuacije cijena električne energije.
– A to koliko cijene električne energije mogu varirati i ugroziti poslovanje tvrtki zorno je pokazao prošlogodišnji rast cijena izazvan ratom u Ukrajini i energetskom krizom – dodala je Jemrić.
Inače, prema podacima Međunarodne agencije za energiju, obnovljivi izvori energije povećat će svoju prednost u odnosu na potrošnju fosilnih goriva u 2023. godini.
Godišnje ulaganje u obnovljivu energiju poraslo je za gotovo četvrtinu od 2021., u usporedbi s porastom od 15 posto u fosilna goriva, a očekuje se i da će solarni projekti prvi put nadmašiti izdatke za proizvodnju nafte, prenosi Reuters. Također, očekuje se da bi ove godine potrošnja solarne energije trebala dosegnuti više od milijardu dolara na dan, navodi Reuters.
A investiranje ne bi bilo investiranje bez postavljenog pitanja o isplativosti, odnosno brzini povrata novca. U vezi s time svi se sugovornici slažu da je odgovor nešto kompliciraniji jer ovisi o više faktora.
– Izračun povrata investicije u solarne elektrane ovisi o cijelom nizu faktora. Primjerice, koliko ima sunčanih sati u dijelu Hrvatske u kojem se postavlja elektrana, visini ugovorene kamatne stope za investicijski kredit, veličini solarne elektrane te cijelom nizu drugih parametara. Isto tako, povrat investicije jako se razlikuje ovisno o tome je li riječ o fotonaponskoj elektrani instaliranoj za potrebe neke proizvodnje, odnosno industrije, ili je riječ o velikoj samostojećoj sunčanoj elektrani – objasnila je Jemrić.
Općenito, uvjeti i povoljnosti za investiranje u sunčane elektrane specifični su za svako tržište i zemlju, ali Putak ističe i da se povrat investicije u sunčane elektrane posljednjih godina skraćuje zbog napretka tehnologije, većeg broja proizvođača i povećane proizvodnje solarnih panela, što je smanjilo ukupne troškove instalacije elektrana.
Je li onda intestiranje u sunčane elektrane zaista ‘go to‘ investicija? Tko je u Hrvatskoj već investirao i kakva su njihova iskustva? Sve što trebate snati o investiranju u sunačen elektrane pročitajte u temi broja novog digitalno ili tiskanog Lidera.