Biznis i politika
StoryEditor

Središnje banke kupile su u trećem kvartalu rekordnu količinu zlata, četiri puta više nego u istom periodu lani

08. Studeni 2022.

Piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI

  • Švicarska u lošem stanju, Velika Britanija i Japan praktički bankrotirali 
  • Očekuje se daljnji rast kamatnih stopa
  • Loše vrijeme i rat uzrokovali nestabilnost sa žitaricama

Euro je u petak ojačao za više od 2 posto, vrlo blizu pariteta s dolarom, te je tako ostvario rast na tjednoj razini. Sva su dionička tržišta porasla, nafta na WTI i Brent porasla je na tjednoj razini za više od 5 posto dok je plin na Nymex-u porastao na tjednoj razini više od 8 posto. Suprotno od toga, plin TTF je pao više od 11 posto na tjednoj razini.

Na CBOT-u u petak manje više sva agri roba je porasla, od čega kompleks soje najviše, posebice sojino ulje čija je cijena porasla gotovo 3 posto, povlačeći za sobom i cijenu sačme i zrna. Kao što se iz priloženog vidi, slabljenje dolara imalo je pozitivan utjecaj na rast svih roba nominiranih u dolarima. S druge strane Euronext je pao zbog manje konkurentnosti, potaknute jačim eurom.

Tjedan počinjemo u crvenom. Premda je prošlog tjedna najavila naznake promjene, Kina nije ublažila politiku nulte stope za covid, zbog čega raste strah i zabrinutost oko potrošnje i radi se pritisak na pad cijena. Kineski izvoz i uvoz neočekivano su se smanjili u listopadu. Savršena oluja lokalnog lockdowna i globalne recesije stvaraju rizik uslijed čega pada potražnja.

Izvoz se u listopadu smanjio za 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu, čineći ga najlošijim izvoznim mjesecom još od svibnja 2020. i nagli preokret u odnosu na povećanje od 5,7 posto u rujnu. Očekivanja analitičara bila su povećanje od 4,3 posto.

Pitanje je koliko dugo Kina može nastaviti s ovim restrikcijama ako žele postati globalna super sila kakva želi? Jedini odgovor može biti da je ovo njihov način borbe s inflacijom. No kineski je yuan i dalje na razini +7,3 u odnosu na američki dolar.

Sve se to odražava i na potrošnju, pa je tako za ovu godinu potrošnja šećera procijenjena na manje od 15 milijuna tona, najmanje u posljednjih 9 godina. Inače, Kina je vodeći svjetski potrošač šećera. Također, u listopadu je Kina uvezla samo 4,14 milijuna tona sojina zrna što je 19 posto manje nego isti mjesec prošle godine i najmanje u posljednjih 8 godina.

Vrlo loše globalno financijsko stanje

Danas nas čekaju ‘midterm‘ izbori u SAD-u. Pojedini smatraju ove izbore najvažnijima još od Drugog svjetskog rata. Vidjet ćemo hoće li se rezultati izbora odraziti na daljnji tijek rata u Ukrajini.

Pobjeda demokrata znači nastavak trenutne politike, dok postoji vjerovanje da će pobjeda republikanaca dovesti do diskontinuiteta sa sadašnjom administracijom. Kao primarni ciljevi postavljaju se povlačenje iz rata i otvaranje pregovora s ciljem uspostavljanja mira. Tu su i globalna geopolitička stabilnost, borba protiv inflacije, a potencijalno i opoziv Bidena, zbog senilnosti i demencije.

Bez obzira na pobjednika ovih izbora i odluke, odnosno politike koja će slijediti nakon toga, ključna točka za Treći svjetski rat će i dalje ostati: dug velikog dijela država u svijetu.

SAD ima deficit od 66 bilijuna dolara između imovine i obveza. Velika Britanija i Japan su praktički bankrotirale, moraju tiskati novac kako bi otkupili svoj dug. Švicarska je u lošem stanju, sa zastrašujućim privatnim dugom. Kina ima preko 300 posto duga u odnosu na BDP. Italija i Njemačka ispadaju kao dvije najbogatije zemlje na svijetu, ali s ograničenim suverenitetom jer su podređene anglo-američkim interesima.

Rusima i Arapima ide dobro, malo dugova, a mnogo sirovina. Zato sve manje kupuju američki dug u dolarima, jer se boje da će deprecirati. Zemlje BRIC-a su dodale Saudijsku Arabiju i postaju BRICS? Ovo svakako nije dobra vijest za SAD i Zapad, te nastavlja pokazivati kako svijet želi smanjiti svoju ovisnost o američkom dolaru.

Institut za međunarodne financije (IIF), očekuje da će globalni omjer duga i BDP-a dosegnuti 352 posto na kraju ove godine. Čini se da se kao prioritetno riješenje nameće državni kripto (CBDC). Ako se istovremeno prihvati u SAD-u, EU, UK, Kini, Japanu i Švicarskoj, to bi moglo riješiti krizu duga. Suprotno tome, ako to usvajanje bude samo regionalno ograničeno, devalvacija i gubitak kupovne moći mogli bi biti razorni.

Središnje banke rekordno kupuju zlato

Prošli tjedan bio je vezan uz centralne banke. Američki FED podigao je kamatne stope za novih 75 baznih bodova. Rekao bih ipak u skladu s očekivanjem većine tržišta, premda su se prije sastanka pojavile teorije i špekulacije da bi FED mogao podići kamate samo 50 baznih bodova uslijed prvih znakova usporavanja američkog gospodarstva.

Ono što je nakon sastanka malo poljuljalo tržišta bio je govor predsjednika FED-a Powella. Sukus govora je taj da će kamate trebati još rasti prije nego se krene u njihovo smanjivanje.

Zašto je to loše? Pojedini analitičari smatraju da kada se kamatne stope podignu iznad 4 posto, američko gospodarstvo će potonuti u duboku recesiju. Na kraju dana čini se da tržište želi vidjeti zaokret FED-a, a ako pogledamo čini se da većina indikatora (osim zaposlenosti) pokazuje da je vrhunac inflacije u SAD-u iza nas.

Međutim, FED vjerojatno želi ili treba ubiti inflaciju u potpunosti jer bi najgora stvar bila vidjeti kako inflacija ponovno raste prema dvoznamenkastoj razini zbog prerano donesene odluke. S druge strane Atlantika i Lagarde je najavila novo podizanje kamatnih stopa u Europi unatoč rastućim recesijskim rizicima. Tržište je uvjereno da će ECB na sljedećem sastanku ponovno podići kamate za 75 baznih bodova.

Posljednji kvartal, središnje banke su kupile rekordnu količinu zlata. Prema World Gold Council (WGC), kupile su gotovo 400 tona zlata u Q3, što je 4 puta više nego za isti period godinu ranije. Ukupna kupovina ove godine je najviša još od 1967. kada je dolar još uvijek bio vezan uz zlato.

Uz kupovinu središnjih banaka, dodatno je prisutna snažna neprijavljena kupovina od strane institucija.  Prema WGC-u, ne objavljuju sve zemlje redovito svoje kupnje zlata, uključujući one velike poput Kine i Rusije. Unatoč velikoj potražnji, cijene zlata uglavnom ovise o vanjskim čimbenicima, kao što se makroekonomsko okruženje i trend dolara. Cijene zlata su bile pod pritiskom ove godine zbog agresivnog rasta američkih kamatnih stopa i aprecijacije dolara.

Kineski proizvođač aluminijskih profila u stečaju

Kada pričamo o metalima, cijene su im prošlog tjedna porasle na valu optimizma da će Kina promijeniti svoju politiku nulte stope za covid te se očekivao porast aktivnosti na tržištu.

Futuresi bakra su na razini 3,6 $/lbs, nakon što je cijena malo pala s najviših razina u posljednja četiri mjeseca. Ipak, cijena je i dalje iznad prosječne u posljednjih nekoliko mjeseci i to zbog straha tržišta od nadolazećih problema vezanih uz opskrbu.

Mnogi upozoravaju da su globalne zalihe bakra pale na rekordno niske razine, da postoje rizici od nestašice te da trenutne cijene ne odražavaju ograničenost na fizičkom tržištu.

I cijene čelika su se blago oporavile prošlog tjedna, nakon što su pale na najnižu razinu još od lipnja 2020. Ipak, potražnja za čelikom ostaje donekle zamagljena zbog pritiska recesije. Ključni pokazatelji industrijske proizvodnje u Kini ukazali su na smanjenje aktivnosti, a ulaganja u sektor nekretnina pala su za više od 8 posto u prva tri kvartala, što signalizira manju upotrebu čelika.

Cijene aluminija su na razini 2.300 dolara po toni, pa valja napomenuti kako je Zhongwang Holdings podnio zahtjev za stečaj. Riječ je o vodećem kineskom proizvođaču aluminijskih profila i drugom u svijetu. Glavni razlozi za posrtanje ovog diva je kombinacija brojnih čimbenika, od povećanja troškova energije, preko američke carine pa do posljedica prijevare u SAD-u. Ovaj slučaj bi mogao imati posljedice širom svijeta, a tvrtka je kapitalizirala 3,8 milijardi dolara, ima 252 podružnice, ali i akumuliranih 64 milijarde dolara duga.

Nafta Brent se kreće oko razine od 98 dolara po barelu, bilježići rast treći tjedan za redom, te je dosegnula najviše razine od kraja kolovoza. I dalje je to klackalica između ograničene ponude i straha od recesije, a slabiji dolar i spremnost dijela tržišta za većim rizikom stvorili su ovaj bullish sentiment. 

Plin TTF je u padu i trenutno je na razini 110 eura po megavat satu. Neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine smanjilo je potražnju za grijanjem, što se odražava i na potražnju za plinom, ali i na popunjenost spremišta diljem Europe.

Države članice Europske unije već rade na pronalaženju alternativnih pravaca dobave plina za slijedeću godinu, budući da neizvjesnost isporuke putem Yamal plinovoda i dalje postoji, a plinovod Sjeverni tok 1 se smatra neupotrebljivim do daljnjega. Što se tiče LNG-a, vidjet ćemo do kada će trajati europska konkurentnost te hoće li druga tržišta, recimo Jugoistočna Azija privući višom cijenom terete sebi.

Lunapark u agri svijetu

Vrlo intenzivan je bio prošli tjedan u agri svijetu. Kao u lunaparku. Cijene su porasle nakon što je napadnuta ruska flota u Crnom moru te nakon što je Rusija najavila da se izvozni koridor ukida. Međutim do kraja tjedna imamo preokret, te je Rusija najavila da je ponovno u pregovorima oko nastavka izvoznog koridora. Očekivano da su nakon toga cijene, pogotovo pšenice, zaronile. Ipak, neizvjesnosti na tržištu će uvijek biti dokle god traje rat. Samo će se u valovima pojavljivati više ili manje u našoj svijesti.

Ovaj će tjedna tržište biti oprezno jer nas u srijedu očekuje novi USDA izvještaj, u kojem bi se trebao reflektirati pad u prinosu američkog kukuruza. Cijene kukuruza su pod pritiskom zbog odluke Kine da dozvoli uvoz kukuruza iz Brazila.

Velike kiše na jugo-istoku Australije utječu na kvalitetu pšenice te se procjenjuje da će i do osam milijuna tona mlinske pšenice pasti pod stočnu pšenicu, zbog čega raste premija na kvalitetnu pšenicu.

U Europi, FEFAC procjenjuje proizvodnju stočne hrane u EU na 145 milijuna tona za 2022., što je pad od 5 milijuna tona u odnosu na 2021. Cijene pšenice i kukuruza na MATIFU i dalje u rasponu između 320 i 360 eura po toni, dok je na CBOT-u cijena kukuruza na razini 6,8 $/bu, cijena pšenice 8,5 $/bu, dok je cijena soje 14,5 dolara po bušelu. 

Sjetva u Francuskoj je na 84 posto, dok je berba kukuruza završena. Općenito je u Europi berba kukuruza puno manja nego što je prvotno planirano, a sada se kao problem još pojavljuju i toksini.

U Argentini je došlo do novog smanjenja procjene uroda pšenice koja je sada ispod 14 milijuna tona, što je čak prisililo državu da obnovi pregovore s uvoznicima pšenice. Nadalje, u Ukrajini očekivani tempo sjetve pšenice značajno zaostaje za prošlogodišnjim što implicira manju žetvu sljedećeg ljeta. Isto je i s tempom berbe kukuruza.

U SAD-u sjetva pšenice, kao i žetva soje i kukuruza, iznad petogodišnjeg prosjeka. Ono što može zabrinjavati je stanje usjeva ozime pšenice koje je vrlo loše, najlošije još od 1987. godine te je samo 28 posto usjeva okarakterizirano kao dobro/odlično.

U Brazilu sjetva soje i kukuruza dobro napreduje, premda zaostaje za tempom prošle godine, te su za sada uvjeti dobri zbog čega se predviđa urod veći od 150 milijuna tona soje te 125 milijuna tona kukuruza. Globalno tržište vapi za ovim količinama, te će vremenski uvjeti u mjesecima pred nama biti ključni da bi se ovaj urod ostvario.

Velika potražnja u SAD-u za sojinim uljem mogla bi vrlo brzo isprazniti njihove zalihe, što znači da će se prije ili poslije okrenuti prema Kanadi i njihovoj soji i kanoli. Zbog toga će Kanada moći manje toga izvoziti prema Kini, pa će se Kina okrenuti prema Australiji, a dio će supstituirati uvozom palminog ulja.

I tako se kreiraju i/ili mijenjaju globalni tokovi roba iz sezone u sezonu. Stoga ne čudi rast sojinog ulja, ali i palminog ulja na burzama, a sve u pozadini temeljeno na rastu cijene nafte. Povrh svega, pritisak stvara i situacija u Ukrajini. Zbog blackouta struje, prerada suncokreta bi se mogla smanjiti i za 25 do 30 posto u sezoni 22/23.

27. studeni 2022 07:22