Prije mjeseca dana južnoazijska država Šri Lanka prvi put nije uspjela platila svoj dug. Vlada zemlje dobila je 30-dnevni poček da pokrije 78 milijuna dolara neplaćenih kamata, ali na kraju nije platila. Država je bankrotirala što je dovelo do kaosa u zemlji, upada u predsjedničku palaču od strane bijesnog stanovništva pa sve do bijega samog predsjednika. Razloga za bankrot ima nekoliko, a temeljni razlog za pad Šri Lanke je taj što su njezini čelnici - počevši od bivšeg predsjednika Maithripala Sirisena a nastavljajući s njegovim nasljednikom, nedavno svrgnutim Gotabaya Rajapaksom - pali pod čari zapadnih zelenih elita koje prodaju organsku poljoprivredu i 'ESG', koji se odnosi na ulaganja izvršena prema navodno višim kriterijima zaštite okoliša, društva i upravljanja. Šri Lanka inače, ima gotovo savršen ESG rezultat od 98 — više od Švedske (96) i Sjedinjenih Država (51).
Nije to jedini razlog, ali je definitivno najvažniji jer je Šri Lanka da bi se uskladila s ESG ciljevima zabranila korištenje kemijskih gnojiva, pa su cijene hrane od lipnja 2021. do lipnja 2022. porasle za 80 posto a prošli je mjesec godišnja inflacija dosegla gotovo 55 posto.
Šri Lanka je pala, ali još je mnogo zemalja koje plešu na rubu bankrota.
Bloombergovo rangiranje najizloženijih zemalja temelji se na četiri temeljna pokazatelja: prinosi državnih obveznica, 5-godišnji swap kreditnog rizika (CDS), troškovi kamata kao postotak BDP-a i državni dug kao postotak BDP-a. CDS Spread (credit default swapovi) su vrsta izvedenice (financijskog ugovora) koja zajmodavcu osigurava osiguranje u slučaju neispunjavanja obveza. Prodavatelj CDS-a predstavlja treću stranu između zajmodavca (ulagača) i zajmoprimca (u ovom slučaju, vlade).
Ukrajina trenutno ima vrlo visok rizik od neplaćanja zbog tekućeg sukoba s Rusijom, a ako kojim slučajem Rusija preuzme kontrolu nad Ukrajinom ti se postojeći dugovi vjerojatno nikad neće vratiti, tj. neće biti otplaćeni. Taj je scenarij potaknuo rasprodaju ukrajinskih državnih obveznica, čime je njihova vrijednost pala na gotovo 30 centi po dolaru. To znači da se obveznica nominalne vrijednosti od 100 dolara može kupiti za 30 dolara. Budući da se prinosi kreću u suprotnom smjeru od cijene, prosječni prinosi na te obveznice popeo se na vrlo visokih 60,4 posto . Za usporedbu, prinos na 10-godišnju državnu obveznicu SAD-a trenutno iznosi 2,9 posto.
Unatoč Ukrajinskoj krizi, El Salvador je rangiran više od nje zbog većeg troška kamata i ukupnog državnog duga. El Salvador ima godišnju otplatu kamata u iznosu od 4,9 posto svog BDP-a, što je relativno visoko. U usporedbi sa SAD-om, američki savezni troškovi kamata iznosili su 1,6 posto BDP-a u 2020.
Kada se zbroje, nepodmireni dugovi El Salvadora jednaki su 82,6 posto BDP-a. To se prema povijesnim standardima smatra visokim, ali danas je zapravo sasvim normalno. Sljedeći datum za promatranje bit će siječanj 2023., budući da tada dospijevaju državne obveznice zemlje vrijedne 800 milijuna dolara.
Još jedna vruća tema za El Salvador: bitcoin
U rujnu 2021. Salvador je postao prva zemlja na svijetu koja je usvojila bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja. To znači da je bitcoin zakonom priznat kao sredstvo za podmirenje dugova i drugih obveza.
