Standard građana u Hrvatskoj blago je poboljšan u 2022. godini i bio je točno za četvrtinu niži od prosjeka Europske unije, pokazale su u utorak prve procjene Europskog statističkog ureda.
Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu.
Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama. I u 2022. najvišim se standardom, iskazanim stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, mogao pohvaliti Luksemburg, za 36 posto većim od europskog prosjeka. Kriza je ipak uzela danak, budući da su u 2021. bili 46 posto iznad prosjeka.
Hrvatska uz Slovačku
Slijede Njemačka i Austrija s potrošnjom otprilike za petinu višom od prosjeka EU-a. Najbliži su prosjeku Italija, Cipar i Litva.
Slovenija, Španjolska, Portugal, Rumunjska i Malta zaostajale su za prosjekom od 10 do 15 posto.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižim standardom u 2022., iskazanim stvarnom osobnom potrošnjom po stanovniku, nižim za 25 posto nego u EU. U 2020. godini bio je niži za 28 posto. Najbliža je Hrvatskoj u 2022. bila Slovačka, koja je za prosjekom zaostajala za 27 posto. U skupini su i Grčka, Mađarska i Estonija gdje je potrošnja bila oko 30 posto ispod prosjeka.
Najnižu razinu stvarne osobne potrošnje po stanovniku bilježila je i prošle godine Bugarska, za trećinu nižu od prosjeka EU-a.
Metodološka prednost Luksemburga
Luksemburg je prošle godine potvrdio i poziciju zemlje s najvišim BDP-om po stanovniku, više nego dva i pol puta većim od prosjeka. U Eurostatu podsjećaju na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine. Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku.
Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU-a u kategoriji stvarne individualne potrošnje budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari.
Manji zaostatak
Irska je pak potvrdila drugo mjesto s BDP-om po stanovniku više nego dvostruko većim od prosjeka, izračunali su statističari. U Danskoj i Nizozemskoj bio je veći otprilike za trećinu, u Austriji za četvrtinu, a u Švedskoj i Belgiji za petinu.
Najbliže su prosjeku i lani bile Francuska, Malta i Italija.
Slovenija, Cipar, Češka, Litva i Estonija bile su oko 10 posto ispod prosjeka. Poljska, Mađarska, Portugal, Rumunjska i Latvija zaostajale za prosjekom od 20 do 30 posto, a u skupini je i Hrvatska s BDP-om po stanovniku za 27 posto nižim od prosjeka EU-a. U 2021. zaostatak za Unijom iznosio je točno 30 posto.
Daleko najniži BDP po stanovniku bilježila je prošle godine Bugarska, za 41 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju procjene Eurostata.