Državna statistika prošlog je mjeseca prvi put objavila podatke o indeksima uvoznih cijena, koji su poprilično iznenađujući i zbunjujući. Naime, uvozne cijene u industriji posljednjih mjeseci padale su i do 47 posto (u travnju), na godišnjoj razini, a najaktualniji podatak, za svibanj, indicira pad od 36,1 posto. Nemoguće je da je uvoz zaista toliko pojeftinio, pogotovu u kontekstu ostalih država: na razini EU-a uvozne cijene u industriji pale su 2,4 posto, a ostalih 19 država eurozone imalo je u svibnju pad od samo 0,7 posto.
Iz Državnog zavoda za statistiku objašnjavaju da je praćenje indeksa uvoznih cijena na mjesečnoj razini obveza Hrvatske nastala ulaskom u europodručje 1. siječnja 2023. Prema mjerodavnim uredbama EU-a, prikupljaju se podaci samo za uvozne cijene te se izračunavaju tri indeksa – ukupan indeks uvoznih cijena (IMPR), indeks uvoznih cijena proizvoda koji su kupljeni iz država članica europodručja (IMPZ) i indeks uvoznih cijena proizvoda koji su kupljeni iz država koje nisu dio europodručja (IMPX).
Podaci se oteli kontroli i logici
Međutim, IMPR od početka godine bilježi drastičan pad – sa 128,4 u prosincu na 96 u siječnju. IZ DZS-a nastoje objasniti da je to zbog činjenice da ‘Eurostat propisuje bazno razdoblje za izračun indeksa uvoznih cijena koje se mijenja periodično. Za 2023. bazno razdoblje je bila 2015. godina. Od siječnja 2024. bazno razdoblje za izračun indeksa uvoznih cijena jest 2021. godina.‘
To bi trebao biti razlog zašto je IMPR prošle godine bio usklađen s inflacijom – u prosincu je iznosio 28,4 postotna boda više od bazne 2015. godine, točno onoliko koliko su u tom razdoblju porasle cijene u maloprodaji. Od ove godine uvozne cijene uspoređuju se s 2021. godinom. Iz DZS-a poručuju da je pad uvoznih cijena u 2024. očekivan s obzirom na promjenu baznog razdoblja iz 2015. u 2021. Ipak, tu se statistika potpuno otela kontroli i logici, jer je od 2021. do danas inflacija iznosila više od 20 posto. Uostalom, promjena baznog razdoblja dovela je do takvog nesrazmjera samo u hrvatskom slučaju. Prema tom indeksu, siječanjski indeks (96) znači da su uvozne cijene bile četiri posto niže nego 2021. U veljači su uvozne cijene bile niže 2,1 posto, u ožujku 19,2 posto, u travnju 20,2 posto, a u svibnju 18,4 posto?!
Prikupljaju se podaci za područja rudarstvo i vađenje, opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija te za prerađivačku industriju. Usredotočit ćemo se ovdje na to treće područje, koje je zapravo najvažnije jer obuhvaća najveći raspon uvoznih proizvoda. Indeks (IMPR) navodi da su uvozne cijene odabranog uzorka u prerađivačkoj industriji u svibnju ove godine bile 6,3 posto niže nego 2021. Poskupjeli su samo papir (16,5 posto), ugljen i lignit (9,8 posto), lijekovi (8,3 posto), motorna vozila (3,7 posto), tekstil (3,3 posto) i prehrambeni proizvodi (0,9 posto).
Ostalih 16 sektora, prema tim podacima, ima niže cijene nego što je to bilo 2021. Najviše su pojeftinili naftni derivati, 35,8 posto. Inače, te cijene Vlada je od veljače 2022. držala limitiranima (na oko 1,5 eura za litru dizela i supera). Zato su domaće cijene stagnirale dok je cijena barela na svjetskom tržištu nešto porasla, ali statistika bilježi da smo naftu uvozili po znatno nižim cijenama. Dvoznamenkasti pad uvoznih cijena zabilježen je i u drvoprerađivačkoj industriji (32,7 posto bez proizvodnje namještaja), proizvodnji kože (21,1 posto), ostalih prijevoznih sredstava (20,2 posto) te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (17,2 posto) i proizvodnji metala (13,8 posto).
Problem s baznim podacima
Dakle, dok je uvoz prerađivačke industrije pojeftinio 6,3 posto u odnosu na 2021., proizvođačke cijene hrvatske prerađivačke industrije koje se postižu u izvozu oko 13 posto su više nego 2021. No, iz DZS-a naglašavaju da se prate samo uvozne cijene proizvoda koji su stalni u mjesecu, odnosno proizvoda koji su odabrani kao uzorak i uvoze se svaki mjesec. Samim tim teško je uspoređivati ukupne indekse uvoznih cijena s uzorkom koji je odabran metodologijom Eurostata, tj. stalnih uvoznih mjesečnih proizvoda i poduzeća koji ih uvoze. Razdoblje prvih par mjeseci 2024. također je neusporedivo s početkom istraživanja iz 2023. jer je promijenjeno bazno referentno razdoblje za 2024., stoji DZS-ovu odgovoru.
U nizu nelogičnosti vezanih uz podatke o novom indeksu uvoznih cijena, zanimalo nas je kako je statistika došla do baznih podataka za 2015. i 2021., s obzirom na to da se uvozne cijene prikupljaju tek od početka 2023. DZS odgovara da bazne godine 2015. = 100 i 2021. = 100 označavaju pondere/težine za izračun indeksa uvoznih cijena, a ne podatke dobivene od poduzeća koja moraju izvještavati za konkretan proizvod po svim područjima NKD-a koja su uključena u istraživanje indeksa uvoznih cijena. Ponderi za obje bazne godine napravljeni su na razini pojedinog proizvoda iz povijesnih podataka uvoza u toj godini iz navedenih NKD područja, stoji u odgovoru DZS-a.
Kako god, veliki pad indeksa uvoznih cijena ne znači da je pojeftinio uvoz, a za prave odnose snaga u toj statističkoj kategoriji trebat ćemo pričekati sljedeću godinu, kad ćemo dobiti prve mjesečne podatke koji će biti usporedivi s prethodnom godinom, jer se temelje na uvozu iz 2021. godine.
