Biznis i politika
StoryEditor

ŠTO SE KRIJE IZA VALA? Sami ćemo krojiti hrvatsku budućnost, ali ona je neizvjesnija nego ikad

08. Travanj 2023.

U komunikacijskoj agenciji Val grupa zapitali su se što nas čeka i odgovor pokušali dati u zborniku ‘Što se krije iza vala?‘, koji su izdali u povodu dvadesete obljetnice te tvrtke. Objavili su ‘domaće zadaće‘ koje su na zadanu temu budućnosti napisala 43 stručnjaka iz raznih djelatnosti i predstavnika akademske zajednice.

Valovci u sažimanju 256 stranica zaključuju da će u Hrvatskoj u idućim godinama ključni problem biti demografija, ali tvrde da je budućnost ipak optimistična. Prilozi autora koji su se odazvali poprilično su različiti – i prema sadržaju – od globalnih do lokalnih prognoza, od generalnih ocjena do eseja fokusiranih na pojedine djelatnosti, kao i prema zaključcima.

Optimizam ispred pesimizma

Ipak, optimizam je pobijedio pesimistične prognoze, i to rezultatom 34: 14. Toliko su puta, naime, ti pojmovi ponovljeni u knjizi. Prema tom kriteriju, o svojoj budućnosti odlučivat ćemo sami. Naime, pojmovi ljudi i čovjek najčešći su (202 puta). Kad se tome dodaju pojmovi znanje (56 puta) te škole i školstvo zajedno s pojmovima sveučilište i fakulteti (ukupno 40 puta), ljudski faktor trebao bi zaista biti presudan; ovako ili onako. Naime, demografija je spomenuta još 23 puta (i to kao jedan od ključnih problema), a migracije 22 puta (kao mogući način rješavanja, odnosno ublažavanja problema).

Mnogi autori odgovornost za budućnost prebacuju na politiku, koja je spomenuta 103 puta, a upravo bi politika mogla biti presudna za neophodne promjene, koje su spomenute 109 puta, ali i za to kojim će se tempom te promjene realizirati – brzina (promjena) spomenuta je 98 puta.

Od konkretnih područja, najučestalije se spominje tehnologija (137 puta). Energetski pojmovi spomenuti su 123 puta (energija, energetika, obnovljivi izvori i posebno vodik – 19 puta), zdravlje i zdravstvo (81) te umjetna inteligencija 80 (zajedno s robotima, AI-jem, ChatGPT-jem i Midjourneyjem), digitalno i digitalizacija (65), klima i klimatske promjene (27), pandemija i korona (26 puta). Povjerenje je spomenuto 25 puta, a nepovjerenje šest puta, sigurnost 21 put, a nesigurnost četiri puta. Slijede poduzetništvo (22 puta), Ukrajina (16 puta), porezi (14 puta), tranzicije (razne, 13 puta), sreća (12 puta) i solidarnost (deset puta).

Matematika potvrdila dojam

Naravno, ovakva brzinska matematička analiza sigurno ima nedostataka, ali potvrđuje dojam ovog novinara nakon čitanja svih priloga koji problematiziraju budućnost ‘iz pera‘ Valovih suradnika. Ako bismo tražili dlaku u jajetu tom projektu, to je prevelika zastupljenost komunikacijske i medijske branše, što je i normalno s obzirom na izdavačevu djelatnost. S druge je strane premala zastupljenost klasične domaće industrije, koja bi trebala prva primijeniti sve prijedloge iz seta novih tehnologija, obnovljivih izvora i digitalizacije, a ima jednog jedinog predstavnika u publikaciji.

No to je ipak vrlo zanimljiv projekt, kakvih bi trebalo biti više, a pogotovu s otvaranjem šire rasprave na obveznijoj, državnoj razini, iz koje bi proizašle prave strateške smjernice za hrvatsku budućnost u vremenu koje nikad nije tražilo brže promjene u doba nikad veće nesigurnosti i neizvjesnosti. 

Što prognoziraju autori

Hrvatska energetska budućnost svijetla je, zelena i – američka. (Mario Aunedi Medek, Val grupa)

Hrvatska nije nikada uspjela sredstvima EU-a stvoriti okvir za rast investicija privatnih tvrtki s potencijalom zapošljavanja i inovacija, a one jedine mogu biti zdravi generator uravnoteženog rasta društva. (Hrvoje Balen, Visoko učilište Algebra)

Neizvjesnost više nije vijest. To je svakodnevica. (Bojana Božanić Ivanović, Lider media)

Mi upravo radimo na razvoju nekoliko brend-osoba. One će biti lice brenda koje će pokretati umjetna inteligencija. U početku će funkcionirati kao chatbotovi, međutim, u budućnosti će potrošači s njima moći razgovarati kao s Alexom ili Googleom i, nadam se, bolje nego sa Siri. (Davor Bruketa, Bruketa & Žinić & Grey)

Vjerujem da ćemo se približiti najrazvijenijim zemljama i njihovom društvenom i poslovnom standardu. Očekujem povećanu imigraciju jer su Europa i pogotovo naša zemlja poželjne destinacije mnogima kojima novi načini rada omogućavaju život u kvalitetnom okružju, iako rade na međunarodnim i globalnim pozicijama.
(Mihael Furjan, Pliva)

Do 2050. godine Hrvatska će postati mnogo više multikulturna i multinacionalna zemlja nego što smo navikli. Kao država ništa ne radimo da pripremimo stanovnike na tu raznolikost. Imamo više od 120.000 stranaca, mahom Indijaca, Nepalaca, Bangladešana... koji su u 2022. radili u Hrvatskoj.
(Ivana Gažić, Zagrebačka burza)

Država i društvo idu naprijed, ali pitanje je ide li se dovoljnom brzinom naprijed jer svi na svijetu idu naprijed. Kolokvijalno – da uhvatimo svijet, mi moramo trčati naprijed dok drugi hodaju.
(Adrian Josip Ježina, Telemach Hrvatska)

Novi model odgoja i obrazovanja mora biti usmjeren prema onome što kronično nedostaje: učenju kako učiti. (Boris Jokić, Institut za društvena istraživanja)

Zbog klimatskih promjena i održivijih načina prometovanja, masovni turizam više neće biti toliko važna komponenta hrvatske ekonomije, ali će vodni i šumski resursi snažno dobiti na važnosti. (Višeslav Raos, FPZ Zagreb)

U društvu će još dugo prevladavati tema (ne)sigurnosti. Paradoks je u tome da nikada nismo živjeli sigurnije, a bili toliko natopljeni anksioznošću kao danas. (Tanja Jurin, klinička psihologinja)

Spremnici vodika mogu biti strateški geografski raspoređeni i međusobno povezani. Oni su centralni dio mikromreže. Umrežavanjem zelenih mikromreža može se prekriti čitav geografski prostor jednom iznimno fleksibilnom i robusnom zelenom električnom mrežom. (Ankica Kovač, FSB Zagreb)

U otvorenoj globalnoj ekonomiji cijeli svijet mora biti naše područje interesa, ne samo Hrvatska. Upravo stoga volio bih vidjeti nove jednoroge iz Hrvatske koji svoje proizvode nude na globalnoj sceni te samim time da udio turizma u BDP-u bude postotno, no ne i apsolutno smanjen. (Ivan Kurtović, InterCapital)

Najvećim izazovima smatram postizanje sigurnosti i predvidivog poslovnog, poreznog i pravnog okružja – koji su redom svi ključni za daljnji razvoj gospodarstva. (Vedrana Likan, Colliers)

U sljedeće desetljeće ući ćemo s nekim novim društvenim mrežama i virtualnim svjetovima u kojima je umjetna inteligencija svakodnevni pomagač i suradnik. (Krešimir Macan, Manjgura)

Neće umjetna inteligencija u potpunosti zamijeniti ljude, ali će one koji će je svladati i znati se njome služiti učiniti traženijima nego ikad. Iskreno, čak vjerujem i da će jedna od onih ključnih osobina prosječnog Hrvata – snalažljivost – ovdje posebno doći do izražaja. (Damir Jugo, Veleučilište Edward Bernays)

Dostupnost i veća kvaliteta europskih sveučilišta doveli su do toga da naši srednjoškolci masovno odlaze na školovanje izvan Hrvatske i nakon toga se ne vraćaju na hrvatsko tržište rada. (Mirjana Samardžić Novoselec, Apsolon)

U sljedećih pet do deset godina Hrvatska će napokon dobiti priliku za nastanak novih političkih rascjepa i s njima povezanih političkih identiteta desnice i ljevice koji neće biti dominantno određeni traumatičnim iskustvom Drugoga svjetskog rata. (Jakov Žižić, Hrvatsko katoličko sveučilište)

Svi radovi dostupni su na web-stranici valgrupa.hr

27. veljača 2024 03:59