Industrijska proizvodnja u Njemačkoj u prosincu bilježi puno snažniji pad u odnosu na očekivanja od 3,1 posto mjesečno (konsenzus: -0,8 posto) predvođen energetski-intenzivnim granama (-6,2 posto), naročito u segmentu intermedijarnih dobara (-5,8 posto) poput kemijske industrije te staklenih proizvoda, stoji u tjednoj analizi HUP-ovog glavnog ekonomista Hrvoja Stojića.
U okviru potonjeg, uporno visoke cijene energenata čine proizvodnju više dobara neprofitabilnom. Građevinske aktivnosti pale su osam posto na mjesečnoj razini. U općenito negativnom okruženju ističe se pak oporavak automobilske industrije koji po podacima udruženja proizvođača automobila (VDA) dodatno ubrzava u siječnju.
Kratkoročni izgledi za njemačku industriju nisu obećavajući, ističe Stojić. Naime, unatoč rastu tvorničkih narudžbi u prosincu lani od 3,2 posto mjesečno, iste su pod neuobičajeno snažnim utjecajem volatilnih narudžbi velikih vrijednosti. Bez njih, ukupne narudžbe bi bile u padu od 0,6 posto mjesečno, što samo produbljuje silazni trend dinamike narudžbi s maksimuma zabilježenog polovicom 2021. godine.
Štoviše, iz ankete ekonomskog instituta IFO proizlazi snažan pad stanja neizvršenih narudžbi nakupljenih tijekom pandemije, a koje su bar do sada doprinosile stabilnosti proizvodnje u nekim segmentima. Ako se nepovoljni trendovi u narudžbama nastave, negativne stope kretanja industrijske proizvodnje će se nastaviti u prvoj polovici 2023. godine.
Moguća je dodatna negativna revizija kretanja BDP-a u zadnjem kvartalu 2022., a s prvim kvartalom ove godine očekujemo potvrdu ulaska najveće europske ekonomije (i našeg glavnog vanjskotrgovinskog partnera!) u recesiju.
S obzirom na očekivani pad proizvodnje od 1-2 posto u 2023. godini neizbježan je udar na snažno integrirane industrijalizirane ekonomije CEE regije. U ovoj godini realno je očekivati snažno usporavanje rasta industrijske proizvodnje u CEE regiji na prosječnih 0-0,5 posto.
Iako je bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije u Hrvatskoj (11,4 posto BDP-a) otprilike upola niža u odnosu na prosjek CEE regije, u domaćoj strukturi prevladava visok udio energetski intenzivne proizvodnje intermedijarnih dobara.
U ovoj godini očekujemo pad proizvodnje u Hrvatskoj od -1,0% uslijed slabljenja inozemne potražnje, visoke inflacije (cijene energenata) te nedovršene normalizacije nabavnih lanaca, ističe Stojić.