- Nema rata trgovaca i vlade, spriječavaju se neopravdana poskupljenja
- Mađarska je zemlja s kojom se RH ne bi trebala uspoređivati
- Porezne politke važne su i za društveno odgovorno ponašanje poduzetnika i kompanija
- Mjerama iz paketa Vlade ostvarili smo niz poreznih rasterećenja te omogućili obveznicima jednostavniju i jeftiniju poreznu administraciju te proveli socijalno osjetljiviju poreznu politiku. U 2022. godini povećani su neoporezivi primitci čiji zbroj na mjesečnoj razini znači mogućnost isplate više od 300 eura. Ukupno porezno rasterećenje iz paketa mjera vrijedno je 12 milijardi kuna - rekao je ministar financija Marko Primorac na šestoj po redu Poreznoj konferenciji koju su organizirali Zagrebački Ekonomski fakultet i tvrtka Deloitte.
‘Prefleksibilni‘ poduzetnici
Primorac je na pitanje o ‘nastavku rata trgovaca i vlade oko cijena‘ kazao da je vlada od početka procesa uvođenja eura pokušavala biti transparentna.
- Zakon o uvođenju eura i svi drugi akti upravo su takvo okruženje i odražavali, međutim dio poslovnih subjekata je to prefleksibilno shvatio te smo pokušali spriječiti upravo neopravdana poskupljenja - rekao je Primorac nakon što su sudionike na početku konferencije pozdravili izv. prof. dr. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Zagreb, Dražen Nimčević, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea te izv. prof. dr. sc. Maja Mihelja Žaja, Ekonomski fakultet Zagreb.
Ministar se u izlaganju osvrnuo i na trošarine na energente te naglasio da postoji prostor za daljnje smanjenje, a najavio je i planove za 2023. koji obuhvaćaju porez na imovinu te nadogradnju sustava fiskalizacije između poslovnih subjekata i državne uprave kroz projekt Fiskalizacija 2.0.
Uspoređujući porezni sustav u Hrvatskoj s europskim prosjekom, Primorac je zaključio da je ‘prosjek poreznog opterećenja po BDP-u u Hrvatskoj manji nego u EU27‘. Hrvatski porezni sustav orijentiran je na potrošne poreze poput PDV-a i trošarina, koji omogućuju da se dio opterećenja može izvoziti, kazao je.
‘Izvoznici su najsvjetliji dio naše ekonomije‘
U panel diskusiji ‘Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti‘ sudjelovali su Vlado Lalić, odvjetnik i porezni savjetnik, Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić d.o.o., Slavko Ledić, predsjednik Uprave, Kraš d.d., Zdravko Marić, bivši ministar financija i potpredsjednik Vlade, Stipe Župan, državni tajnik, Ministarstvo financija RH i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Panel je moderirao Dražen Nimčević, partner u Odjelu poreza i rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea.
Upitan o tome koliko je zadovoljan sa poslom koji je obavljao kao ministar, Zdravko Marić se prisjetio 2016. godine.
- Kao sa svime u životu, čovjek uvijek gleda što se još bolje moglo napraviti, ali bitno je gledati širu sliku. Prije gotovo sedam godina, odlučili smo da u dio naše politike uvrstimo i početak izmjene poreznog sustava. Kada su krenuli prvi pozitivni efekti, jednostavno smo nastavili - kazao je Marić.
Porezna uprava se približila obveznicima više nego ikada, ali i dalje treba ići u tom smjeru, smatra Lalić, čiji se klijenti bore s ‘čestim izmjenama propisa od kojih je najnoviji porez na ekstraprofit‘.
Mnoge zemlje diljem Europske unije su ‘targetirale‘ isključivo energetski sektor. Osim Hrvatske, imamo primjer Mađarske, a to je zemlja s kojom se ne bi trebali uspoređivati s obzirom na sve njihove tekuće probleme. Najviše tereta je palo na tvrtke koje su najviše investirale i ulagale u svoju konkurentnost. Te su firme izvoznici to je najsvjetliji dio hrvatske ekonomije - rekao je Stojić.
Stojić je dodao da se ‘svi mogu složiti da je Hrvatskoj potrebno daljnje porezno rasterećenje, a to je rekao i sam ministar Primorac‘.
- Svi znamo kakva je trenutna situacija i da se mijenja iz kvartala u kvartal. Cijene koje smo imali prije nešto više od godinu dana teško je da ćemo imati u nekom narednom periodu. Sada su se cijene relativno stabilizirale, ali još nisu krenule padati. Što se ulaska u Schengen tiče, to je veliki benefit i olakšanje za naše poslovanje - komentirao je Ledić.
ESG sve bitniji u donošenju poslovnih odluka
U drugom dijelu konferencije uslijedila je panel diskusija koju je moderirala izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta Zagreb, a u kojoj su sudjelovali Vedrana Jelušić Kašić, članica uprave Privredne banke Zagreb, Božidar Kutleša, ravnatelj i pomoćnik ministra financija, Porezna uprava, Helena Schmidt, partnerica u Odjelu poreza, Deloitte i Stephanie Trpkov, konzultantica za energetski sektor, Svjetska banka.
Na temu porezne politike u kontekstu ESG čimbenika panelisti su se složili kako okolišni, društveni i upravljački čimbenici postaje sve bitniji u donošenju poslovnih odluka, pri čemu se nameće i važnost poreznih politika koje potiču društveno odgovorno ponašanje poduzetnika i kompanija.
Također je istaknuta važnost pitanja porezne transparentnosti što postaje zahtjev dionika i javnosti, pri čemu se ističe važnost kvalitete javno komuniciranih podataka od strane gospodarskih subjekata i Porezne uprave. Sudionici rasprave složili su se da je suradnju između javnog i privatnog sektora ključna za što kvalitetniji zakonodavni okvir.
U trećem dijelu konferencije, profesor dr. sc. Fernando Pinto Hernández sa Sveučilišta Rey Juan Carlos u Madridu u svojem je predavanju naglasio važnost oblikovanja poreznog sustava.
- Smanjenje poreza važno je kako bi se potaknuo gospodarski rast. Podjednako je važna razina poreza i poreznog opterećenja, kao i oblikovanje samog poreznog sustava. U području posebnih poreza, važno je oblikovati porezni sustav koji razlikuje proizvode prema karakteristikama i štetnosti za pojedince, društvo i okoliš. Takav pristup važan je zbog dugoročnih socijalnih i ekonomskih učinaka - zaključio je Hernández.