Stopa rasta hrvatskoga gospodarstva u silaznoj je putanji

Svjetska banka smanjila je prognozu rasta hrvatskoga BDP-a u 2025. s 3,5 na 3,1 posto, Europska komisija s 3,3, na 3,2 posto, HNB na 3,2 posto, a najpesimističnija je Hrvatska udruga poslodavaca, koja predviđa rast od 2,5 posto u odnosu na prije prognoziranih 2,7 posto. Za razliku od prošle godine, kada su u proljeće procjene rasta makroekonomista i ekonomskih institucija bile revidirane naviše, ovogodišnje gotovo redom bilježe blagu silaznu putanju najavljujući usporavanje hrvatskoga gospodarstva.

– Procjenu rasta BDP-a u 2025. blago smo snizili na 2,5 posto na temelju lošijih izgleda u europodručju, ali fiskalna ekspanzija, postojano tržište rada i graditeljstvo i dalje snažno podupiru agregatnu potražnju. Rast BDP-a u prvom je kvartalu usporio na tri posto na godinu, nakon 3,8 posto 2024., zbog sporijeg rasta osobne potrošnje i niže dinamike u graditeljstvu. Unatoč solidnoj potpori kupovnoj moći zahvaljujući snažnom realnom rastu plaća, novim radnim mjestima i potrošačkom kreditiranju, upola sporiji rast potrošnje nego lani odražava bojkot trgovina i odgođeni početak turističke sezone zbog kasnijeg Uskrsa. U drugome kvartalu i dalje očekujemo solidan realni rast BDP-a od oko 2,5 posto zbog snažnog rasta plaća u javnom sektoru, bolje turističke predsezone, ubrzanja rasta kredita tvrtkama i jačanja građevinskih aktivnosti – iznosi prognozu Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

Najmanji rast u pet kvartala

Usporavanje signalizira i CEIZ, indeks Ekonomskog instituta, koji se od studenoga 2024. kontinuirano smanjuje. U ožujku 2025. njegova je vrijednost bila 2,92 indeksna boda niža u odnosu na isti lanjski mjesec.

– U odnosu na isti mjesec prethodne godine, u ožujku 2025. samo je obujam industrijske proizvodnje rastao, a pali su broj dolazaka turista, promet u trgovini na malo i prihodi od PDV-a – navode iz EIZ-a i na osnovi kretanja vrijednosti indeksa procjenjuju da će u prvome kvartalu ove godine rast biti dva posto na godišnjoj razini, što bi bio najsporiji kvartalni rast u posljednjih pet tromjesečja.

Glavna sastavnica BDP-a, osobna potrošnja, ove će godine rasti sporije nego lani.

– Potrošnja kućanstva sporije raste nego prošle godine, što je odraz sporijeg rasta plaća u nominalnim i realnim terminima u odnosu na 2024., nižih stopa inflacije nego na početku godine, manje potrebe za kupnjom npr. automobila i trajnih potrošnih dobara koja se realizirala prošlih godina. Na sporiji rast potrošnje utjecali su i bojkot trgovina početkom godine te niz loših vijesti iz medija, uz moguće geopolitičke rizike te još više nepovoljne učinke američkih carina. Pesimizam potrošača zasad ne dolazi više do izražaja, što rast potrošnje kućanstva i dalje održava na visokoj razini, sa snažnim doprinosom rastu BDP-a – kaže Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pesimizam i optimizam poduzetnika razlikuju se ovisno o djelatnosti. Dok su neki zadovoljni obujmom posla, poput Mirka Habijanca, suvlasnika građevinske tvrtke Radnik iz Križevaca, drugi, primjerice Dražen Oreščanin, jedan od osnivača tvrtke Poslovna inteligencija, navodi da se već osjeća utjecaj globalne neizvjesnosti i carinskih napetosti te u skladu s tim očekuje usporavanje gospodarstva.

Cijeli članak pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.

';

Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera

PRETPLATI SE

VEĆ SAM PRETPLATNIK