Strah od recesije: Nakon financijskih i kripto tržišta ulagači smanjuju izloženost i na robnim burzama

 

Rasprodaja koja se prije dva tjedna odvijala na financijskim i kripto tržištima, prošli tjedan je zahvatila tržišta burzovnih roba. Cijena pšenice na CBOT-u na tjednoj razini je pala 10,3 posto, kukuruza 4,4 posto, soje 5,4 posto, dok je na MATIF-u cijena pšenice pala 8,8 posto, a kukuruza 9 posto. Strah od recesije i globalnog ekonomskog usporavanja te povezano s time pad potražnje dominira tržištem, zbog čega razni investitori i financijske institucije smanjuju svoju izloženost na robnim i financijskim tržištima. Monetarna politika s obje strane Atlantskog oceana ide u smjeru rasta kamatnih stopa s glavnim ciljem borbe protiv inflacije. Goldman Sachs je povećao vjerojatnost s 15 posto na 30 posto da će SAD ući u recesiju sljedeće godine. Ako ćemo tražiti tračak optimizma u svemu ovome, onda možemo konstatirati da kada svi misle i očekuju isto, u pravilu se to ne dogodi.

 

 

Poruke koje stižu od vodećih ljudi svijeta - političara, makroekonomista, članova centralnih banaka i ostalih - nisu baš optimistične i ne bude nadu u bolje sutra. Jasno je da u ovakvim okolnostima mnoge kompanije neće investirati u infrastrukturu i/ili povećanje ponude ključnih sirovina, a to će samo produžiti inflatorni period i pritisak. Osim inflacije i recesije, sve se više govori o de-dolarizaciji svijeta, potencijalnoj devalvaciji eura te polarizaciji svijeta gdje je na jednoj strani anglosaksonski svijet i slaba Europa, a na drugoj zemlje BRICS-a zajedno s još nekim (mnogoljudnim) zemljama koje im se žele približiti, poput Argentine ili Irana. U tom kontekstu zanimljiva je izjava Powella, predsjednika američkog FED-a koji kaže da će brze promjene u globalnoj monetarnoj politici utjecati na buduću internacionalnu ulogu američkog dolara.

 

 

Gledajući 50 najvećih burzovnih roba prema prosječnom kvartalnom volumenu trgovine za sve futures ugovore za svaku pojedinu robu i dalje je nafta Brent roba broj jedan. Zlato je na trećem mjestu. Od agri proizvoda, CBOT sojino zrno je trenutno najveće agri tržište na svijetu, koju prate Dalian palmino ulje, CBOT kukuruz i Dalian sojino ulje. 

 

 

Kriza i nestašica hrane u svijetu koja se povezuje s ratom u Ukrajini potaknula je debate hrana vs gorivo, gdje se zaziva da političari smanje propisane obveze proizvođačima goriva da umješavaju biodizel u benzin/dizel kako bi se povećala ponuda žitarica i jestivih ulja u svijetu te ne taj način radio pritisak na pad cijene hrane. O tome se razgovara i na sastanku G7 zemalja koji je u tijeku. Međutim postoje snažni otpori tom prijedlogu, pogotovo od strane SAD-a.

 

OPEC planira sastanak u četvrtak na kojem se ne očekuje ništa novo. Cijena nafte na Brentu 116 $/bbl. Prema pojedinim izvještajima, proizvodnja u Emiratima i Saudijskoj Arabiji je na gotovo na punom kapacitetu prema dodijeljenim kvotama unutar članica OPEC+, što znači da nema baš prostora za povećanje ponude, pa bilo kakav poremećaj na strani ponude može znatno utjecati na cijenu. Politička situacija u Libiji i Ekvadoru u tom kontekstu nije dobra i poželjna. S druge strane, neki smatraju da je u cijeni nafte već ugrađena recesija obzirom na kretanje u rasponu od 100 do 120 $/bbl. U suprotnom, smatraju da bi cijena već bila na 150 $/bbl.

 

Kina je kupila u svibnju ruske nafte u vrijednosti od 7,5 milijardi dolara, što je povećanje za 55 posto YOY čime je Rusija postala najveći dobavljač nafte Kini, prestigavši Saudijsku Arabiju. Cijena plina se kreće oko 130 €/MWh i kreće se prema granici od 140 eura. Gazprom je smanjio isporuke prema EU, ugrožavajući time planove EU da napuni skladišta na minimalno 80 posto do početka sezone grijanja. Zbog toga Njemačka intenzivno radi na reaktivaciji elektrana na ugljen. Glavni plinovod, Sjeverni tok koristi trenutno samo 40 posto kapaciteta za isporuku plina Europi, a očekuje se da će u srpnju isporuka plina biti potpuno obustavljena radi održavanja (stvarnog ili samo političkog?). Zbog svega toga je isporuka plina iz drugih izvora u EU povećana, kako iz Norveške prema sjevero-zapadnoj Europi, tako i iz Alžira prema Italiji.

 

Pogledamo li agri burzovne robe kroz prizmu bearish i bullish faktora, onda trenutno možemo reći da su bearish faktori: pritisak žetve u SAD-u i Europi, monetarna politika FED/ESB, opasnost od recesije. Bullish faktori su: suša u zemljama poput Italije, Argentine, Maroka i Alžira, manje procjene prinosa u EU, očekivana manja žetva pšenice u Rumunjskoj i Bugarskoj ove godine, rat u Ukrajini, eskalacije tenzija na Baltiku i na Bliskom Istoku. Ipak, možda je trenutno glavni pokretač na tržištu želja/potreba fondova da zatvore svoje pozicije pred kraj kvartala i polugodišta kako bi prikazali pozitivne rezultate (i pokupili svoje ugovorene bonuse). Zbog toga možemo očekivati povećanu aktivnost (i volatilnost) u prvim danima srpnja kada bi fondovi mogli iskoristiti ovaj pad i ulaziti u nove pozicije.

 

Skladišni i izvozni kapaciteti primarni problem za Ukrajinu 

Kada govorimo o trenutnoj korekciji cijena na burzama u kontekstu pšenice, pitanje je događa li se ovo uslijed pritiska nadolazeće žetve (tzv. harvest pressure) ili je ovo korekcija cijene koja se događa kada i žetva? Neizvjesnost na tržištu je trenutno velika, a prilikom formiranja cijene mora se uzeti u obzir geopolitičko, fundamentalno i inflatorno okruženje. Cijena pšenice na CBOT-u najniža u zadnja 4 mjeseca, ali radi se o jednoj od najskupljih pšenica na svijetu. Istovremeno, potencijal pada kod kukuruza je limitiran jer se radi o najkonkurentnijoj žitarici trenutno za industriju stočne hrane.

 

Cijena uljane repice je trenutno najviše pod utjecajem globalnog ekonomskog okruženja zbog svoje veze sa cijenom nafte te cijenom palminog ulja, ali i političkim faktorima u Europi. Cijena palminog ulja pala je 16 posto prošli tjedan. Ne čini se da se situacija u Ukrajini poboljšava te unatoč apelima UN-a i mnogih drugih zemalja vezano uz otvaranje koridora za izvoz žitaica/uljarica morskim putem, od toga barem za sada neće biti ništa.

 

Logistika (skladišni i izvozni kapaciteti) će i dalje biti primarni problem za Ukrajinu jer je procjena da će u najboljem slučaju moći izvoziti do 2 milijuna tona roba mjesečno, a uobičajeno je to bilo 6 do 7 milijuna tona. S druge strane, UN nastoji ograničiti utjecaj ekonomskih sankcija Rusiji na tokove hrane i umjetnih gnojiva kako bi se izbjegla globalna kriza. Počinje i žetva pšenice u Rusiji, za koju se očekuje da će biti rekordna, možda i preko 90 milijuna tona. Ipak, izvoz će biti pod pritiskom zbog komplicirane i skuplje logistike te snažne rublje koja čini rusku pšenicom manje konkurentnom na globalnom tržištu.

 

Stanje usjeva u SAD-u i Francuskoj generalno se pogoršalo u odnosu na tjedan prije, pogotovo u Francuskoj u usporedbi sa stanjem prošle godine na isti datum. Žetva američke ozime pšenice na 41 posto, dok žetva u Europi tek treba početi. Prema najnovijim podacima, MARS je smanjio procjene prinosa pšenice, uljane repice i ječma u EU u odnosu na zadnju procjenu od prije mjesec dana. Paraleno IGC je povećao procjenu proizvodnje kukuruza za 6 milijuna tona, na 1.190 milijuna tona, dok je procjena proizvodnje pšenice ostala nepromijenjena, 769 milijuna tona.

 

Europska komisija i dalje radi na mjerama za umanjenje utjecaja poljoprivrede na ekologiju, s ciljem da se smanji upotreba pesticida za 50 posto do 2030. Fokus tržišta ovaj tjedan biti će na kvartalni izvještaj USDA u četvrtak koji će dati podatke o stanju zaliha u SAD-u na kraju kvartala te nove procjene zasijanih hektara kukuruza i soje u SAD-u. Očekuje se povećanje hektara kukuruza na uštrb soje i jare pšenice u odnosu na izvještaj iz ožujka.