Štrajk u pravosuđu: Poduzetnici su prepušteni slobodnoj sudačkoj procjeni

Moralo se jednom i to dogoditi. Austrijsko-njemačka praksa, inače u bilo kojoj društveno-ekonomskoj pori življenja jedino dobro nasljeđe, sada postaje balvanom. Naime, prema tome modelu registar poduzeća vode sudovi, pa kad oni ne rade, sve stane, kao što je stalo sada s najduljim štrajkom u povijesti države. Ni jedna se nova tvrtka/obrt ne može osnovati, a ne mogu se ni, primjerice, iskoristiti poticaji za samozapošljavanje, zbog čega mnogi ne mogu početi poslovati; ne mogu ni zarađivati ni otvarati radna mjesta. Jednako tako obrt nakon potvrdnoga odgovora o poticajima u roku od 45 dana mora dovršiti postupak osnivanja – a u trenutku pisanja ovoga teksta štrajk traje osam tjedana.

Problematičnost štrajka samo u tom mikrosegmentu potvrđuje i prvi čovjek UGP-a Hrvoje Bujas.

– S Udrugom Glas poduzetnika kontaktirao je velik broj članova koji su podijelili svoja iskustva i probleme koje im je nanio višetjedni štrajk u pravosuđu. Imamo primjera u kojima su poduzetnici dobili poticaje za samozapošljavanje i moraju u određenom roku osnovati tvrtku, a to zbog štrajka nije moguće. Najviše se suočavaju s problemima kao što su upis osnivanja trgovačkih društava, promjena upisa odgovornih osoba trgovačkih društava u sudskome registru, upis nekretnina i slično. Probleme imaju i strani ulagači, zbog čega stoje investicije. Svaki dan štrajka za poduzetnike znači golem zastoj, za mnoge i financijske gubitke. Udruga Glas poduzetnika u kontaktu je s jednim odvjetničkim uredom i već se detaljno informira o pravnim alatima za tužbu ako se štajk odulji – kratko i jasno poručuje Bujas.

Koga briga za poduzetnike

Zašto je štrajk tako otporan? Dijelom i zato što je sezona, pa je fokus na ‘važnijim‘ temama. Možda svrbi tek poneke u brakorazvodnim parnicama ili parove koji biju skrbničke bitke. Oni svakako nisu većina, a javnost za poduzetnike ionako nije briga. Širi pogled na stvar, recimo, kakva su posredna gospodarska prelijevanja na svekoliko pučanstvo, u ovim se krajevima ionako nikada nije ukorijenio.

Stoga je Lider sumirao sve zastoje i posljedice ne bi li, među ostalim, pokušao ojačati i taj slabašni korijen.

– Posljedice štrajka posebno su utjecale na poduzetnike, i to ponajprije u osnivanju trgovačkih društava i provođenju statusnih i drugih promjena, za što su mjerodavni službenici zaposleni u sudskim registrima trgovačkih sudova. Naime, zbog toga što mnogo poslova povezanih sa statusnim promjenama i drugim upisima obavljaju referenti koji nisu suci, a oni su gotovo svi u štrajku, u praksi se već tjednima svi registarski predmeti trgovačkih sudova uopće ne rješavaju.

Prema informacijama kojima raspolažemo, poneki referenti nisu u štrajku, no premalo ih je, ne mogu rješavati toliko predmeta da ne bi bilo zaostataka u razmjerima s kojima se sada suočavamo. Dakle, trenutačno gotovo uopće nije moguće upisivati u sudski registar, primjerice upisati osnivanje, povećanje ili smanjenje temeljnoga kapitala, promjenu adrese sjedišta, prijenos udjela. S obzirom na to da završetak štrajka nije izgledan, nije moguće predvidjeti rok u kojem će se aktivnosti nastaviti, zbog čega poduzetnici ne mogu planirati daljnje poslovne aktivnosti.

Prema najnovijem nalogu predsjednika Vrhovnoga suda Republike Hrvatske Radovana Dobronića od 18. srpnja 2023. kojim se preciziraju uvjeti nastavka štrajka, predsjednicima sudova naloženo je da rad sudova organiziraju tako da se u trgovačkim sporovima, registarskim predmetima i statusnim parnicama rješavaju samo oni predmeti u kojima bi zbog nepostupanja mogla nastupiti nenadoknadiva šteta za trgovačko društvo.

Cijeli tekst pročitajte u digitalnom izdanju Lidera.