Biznis i politika
StoryEditor

Strancima u posljednja tri mjeseca izdano oko 47 tisuća radnih dozvola, u pripremi izmjene zakona

18. Travanj 2023.

Prošle je godine strancima u Hrvatskoj izdano oko 125 tisuća radnih dozvola i to najviše u graditeljstvu, ukupno 53 772 dozvole, slijede turizam i ugostiteljstvo za koje je izdano 32 306 dozvola. Za poslove u industriji izdano je 16 932 dozvole, u prometu 7336, a za poljoprivredu i ribarstvo 2957 dozvola. Usporedbe radi, Hrvatska je 2015. godine izdala oko 2700 dozvola, dok je u prva tri mjeseca ove godine izdano oko 47 tisuća dozvola.

Podaci su to koje je prikazala Hrvatska gospodarska komora na okruglom stolu ‘Zapošljavanje stranih radnika – uvjeti, procedure i novosti‘.

Iako su u posljednje vrijeme u Hrvatskoj sve češći prizori djelatnika iz Azije, i dalje najviše stranih radnika (njih 65 posto) dolazi iz susjednih zemalja, pa je tako za državljane Bosne i Hercegovine prošle godine izdano 36 769 dozvola, za Srbiju 19 127, Sjevernu Makedoniju 10 050, a za državljane Kosova je izdano 8979 dozvola za boravak i rad. Na vrhu ljestvice se svakako nalazi i Nepal za čije su državljane u prošloj godini izdane 12 222 dozvole.

Kako su potvrdili iz HGK, od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad u 2022. godini izdano je ukupno 79 458 dozvola za novo zapošljavanje, 27 827 zahtjeva je bilo za produljenje dozvola, a ukupno 16 836 zahtjeva bilo je za sezonske radnike.

Produljenje boravka

U prostorijama HGK danas se govorilo i o izmjenama Zakona o strancima koje će omogućiti državljanima trećih zemalja da nakon godine dana rada u Hrvatskoj promijene poslodavca u zanimanju za koje im je izdana dozvola za boravak i rad, bez ishođenja nove dozvole.

– Predložit ćemo da dozvola vrijedi tri godine, a dat ćemo im i vrijeme od dva ili tri mjeseca da, ako nemaju još radno mjesto, mogu ostati u zemlji i naći poslodavca – rekao je Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova koji je uoči okruglog stola dodao i da će produžiti boravak i osobama s takozvanim ‘Plavim kartama‘, odnosno visokoobrazovanim stranim stručnjacima u Hrvatskoj s dvije na četiri godine.

–  Znamo da nemamo dovoljno radne snage i da nam se ispraznio bazen u susjednim zemljama, ali prije pet godina nismo znali da ćemo imati toliko radnika iz prekooceanskih zemalja – izjavio je Katić naglasivši da je cilj ovih izmjena pojednostavljenje procedura i ubrzavanje administrativnih postupaka.

Izmjene Zakona trebale bi se pred Vladom i Hrvatskim saborom naći već u lipnju pa bi prvo čitanje trebalo biti prije ljetne stanke Sabora dok se njegovo usvajanje očekuje na početku jesenskog zasjedanja. Do kraja bi ove godine, barem prema nekim predviđanjima trebalo biti izdano do 180 tisuća dozvola stranim radnicima.

Da je radna skupina za izmjenu i dopunu Zakona već u ‘punom pogonu‘ potvrdio je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

– Nastavljamo s optimizacijom procesa, ušli smo u kontakt s državama za koje vidimo da su kvalitetan bazen radne snage i trudimo se osigurati da je taj sustav što transparentniji, što uredniji i da smanjimo sve negativne pojave – poručio je Vidiš, naglašavajući naravno neprijavljeni rad ko jednu od ‘negativnih pojava‘.

image

HGK okrugli stol

foto

Hrvatska sve primamljivija 

– Imamo sve više radnika koji ostaju u Hrvatskoj, sve smo primamljiviji stranim radnicima, plaće su nam sve konkurentnije – izjavio je Vidiš uoči okruglog stola dodajući da nastavljaju suradnju s poslodavcima te ih zanima njihov feedback jer će ovo biti dugotrajan proces te će strane radne snage sigurno trebati u budućnosti.

Na pitanje novinara imaju li strani radnici jednake uvjete kao i domaći Vidiš je naglasio da imaju te je spomenuo Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada kojim su propisane kazne, a kako tvrdi, u interesu mu je zaštita radnika i izbjegavanje neprijavljenog rada, a sve koji ne budu podlijegali pravilima, kaže Vidiš, nastoje isključiti iz procesa davanja dozvola.

Dragutin Kamenski, prokurist Kamgrada, istaknuo je da zapošljavanje stranih radnika značajno povećava troškove poslovanja i to za oko 30 posto. Rekao je i da je jezična barijera veliki problem, a još veći izazov bit će, tvrdi, zapošljavanje stranaca kao tehnički kadar jer za zadovoljenje regulative i polaganje stručnih ispita treba i do tri godine.

Sudjelovanjem na okruglom stolu svoja pozitivna iskustva zapošljavanja stranih radnika podijelila je Josipa Jutt Ferlan, direktorica tvrtke Zagreb City Hotels. U procesu zapošljavanja radnika iz trećih zemalja, tvrtka najviše zapošljava Filipince, mišljenja je da je najvažnije napraviti kvalitetnu selekciju, koja u ovoj tvrtki uključuje provjeru engleskog jezika, provjeru znanja i stečena iskustva, kao i nekoliko online intervjua. Jutt Ferlan je naglasila da je vrlo pozitivno što se cjelogodišnje dozvole produžuju na tri godine jer će to, smatra, motivirati strance koji dođu u Hrvatsku da uče naš jezik.

Na okruglom stolu se moglo čuti da je uslijed nepovoljnih demografskih trendova - negativne stope prirodnog prirasta i negativne stope neto migracije, Hrvatska u zadnjih 10 godina izgubila preko 400 tisuća ljudi, što se negativno odražava i na tržište rada i na cjelokupan društveno-ekonomski razvoj. Dakle, osim zapošljavanja stranih radnika, opcija za daljnji razvoj jednostavno nema.

18. srpanj 2024 19:42