Iako čine tek 1 posto svih proizvođačkih poduzeća na tržištu Europske unije, tvrtke pod stranom kontrolom imaju značajan utjecaj na europsku ekonomiju, objavljeno je na stranicama Europske komisije. Prema najnovijim podacima Eurostata, ova poduzeća su u 2022. godini ostvarila čak 24 posto ukupne dodane vrijednosti u poslovnom sektoru EU-a, potvrđujući da mali broj poduzeća može imati golemu ekonomsku važnost.
Najveći doprinos dodanoj vrijednosti dolazi iz Irske, gdje su strana poduzeća stvorila impresivnih 71 posto ukupne dodane vrijednosti. Luksemburg (55%) i Slovačka (52%) također se ističu visokim udjelima. Ovi podaci pokazuju kako mala, ali globalno povezana gospodarstva, poput irskog, mogu profitirati od stranih ulaganja i prisutnosti multinacionalnih kompanija. U slučaju Irske, značajnu ulogu imaju tehnološki divovi poput Applea i Googlea koji su uspostavili svoje europske sjedište u toj zemlji.
S druge strane, vodeće europske ekonomije poput Francuske (16%), Njemačke i Italije (obje 17%) bilježe znatno niže doprinose stranih poduzeća. Ovi podaci sugeriraju da se najveće europske zemlje i dalje snažno oslanjaju na domaću proizvodnju, dok strana ulaganja ne zauzimaju dominantnu ulogu u njihovim poslovnim sektorima.
Uloga u zapošljavanju
Strana poduzeća u EU zapošljavaju 15 posto ukupnog broja zaposlenih, uključujući samozaposlene radnike. Najveći udio zaposlenih u takvim poduzećima zabilježen je u Luksemburgu (44%), Poljskoj (34%) i Slovačkoj (28%). Ovi postoci ukazuju na važnost stranih investicija za tržište rada u ovim zemljama.
Nasuprot tome, u Grčkoj (7%), Cipru (9%) i Italiji (10%) strani kapital ima manji značaj u zapošljavanju. Ovi rezultati mogu se pripisati jačoj orijentaciji ovih zemalja prema domaćim poduzećima, ali i ograničenoj privlačnosti za strane investicije zbog različitih ekonomskih i regulatornih faktora.
Poseban segment podataka odnosi se na promjene u vlasničkoj strukturi poduzeća povezanih s Rusijom i Ukrajinom. Broj poduzeća u EU pod kontrolom ruskih subjekata smanjio se za 11 posto u 2022. godini u odnosu na 2021., a broj zaposlenih i samozaposlenih u tim poduzećima pao je za čak 30 posto. Dodana vrijednost koju su ta poduzeća ostvarila smanjila se za 24 posto. Ovaj pad posljedica je sankcija koje je EU uvela Rusiji nakon invazije na Ukrajinu te opće nestabilnosti povezanih s ruskim investicijama.
Suprotno tome, broj poduzeća pod ukrajinskom kontrolom u EU porastao je za 8 posto, dok je broj zaposlenih i samozaposlenih porastao za 6 posto. Ukrajinska poduzeća povećala su i svoj doprinos dodanoj vrijednosti za čak 12 posto, što ukazuje na rastući utjecaj ukrajinskog kapitala unutar EU-a, posebno u kontekstu krize uzrokovane ratom.
Što je s Hrvatskom
U Hrvatskoj je u 2022. godini pod stranom kontrolom bilo 5 posto ukupnog broja aktivnih poduzeća, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Konkretno, riječ je o 11.438 poduzeća od ukupno 227.408 aktivnih poduzeća u zemlji a iako brojčano manjina, ova poduzeća ostvaruju izniman doprinos hrvatskom gospodarstvu. Poduzeća u stranom vlasništvu generirala su čak 38,2 posto ukupnog prometa poslovnog sektora u Hrvatskoj, što iznosi 54,9 milijardi eura. Osim toga, ostvarila su 35,8 posto ukupne dodane vrijednosti, odnosno 12,9 milijardi eura. Time su značajno pridonijela gospodarskoj aktivnosti, zapošljavajući više od 272 tisuće ljudi.
Strani vlasnici u Hrvatskoj uglavnom dolaze iz zemalja Europske unije, koji čine 67 posto ukupnog broja stranih vlasnika. Najviše poduzeća pod stranom kontrolom dolazi iz Slovenije (1568), Njemačke (1510) i Austrije (1254).
Poduzeća pod stranom kontrolom izravno doprinose i investicijama. U 2022. godini ostvarila su 45 posto ukupnih bruto ulaganja u dugotrajnu imovinu, što iznosi 2,8 milijardi eura. U usporedbi, poduzeća pod domaćom kontrolom uložila su 3,3 milijarde eura, što pokazuje ravnopravnu ulogu stranih investitora u razvoju domaće infrastrukture i industrije.
Udio poduzeća pod stranom kontrolom u Hrvatskoj znatno je porastao u posljednjih nekoliko godina. Dok je 2019. godine udio bio 3,7 posto, broj stranih poduzeća od tada se povećao za 4666, što ukazuje na kontinuirani interes stranih ulagača za hrvatsko tržište.