Biznis i politika
StoryEditor

Strani ulagači zapošljavaju oko 20 posto zaposlenih, ostvaruju 60 posto dobiti i 62 posto ukupnih investicija

27. Veljača 2024.
Nathalie Rayesfoto Boris Ščitar

Kada je u prosincu 2012. godine osnovano Udruženje stranih ulagača (FIC), Hrvatska je bila pri kraju pregovora za ulazak u Europsku uniju. FIC je u to vrijeme pokrenulo 15-ak većih stranih kompanija koje su bile aktivne na domaćem tržištu ne bi li potaknule dijalog s vladom u svrhu poboljšanja poslovnog okruženja za strane ulagače. Upravo zbog želje za boljom suradnjom privatnog i javnog sektora, danas je održano predstavljanje ‘Bijele knjige 2024. - Konkurentnost Hrvatske nakon dovršetka procesa europskih integracija: novo poglavlje‘.

- Osim bilateralnih sastanaka s predstavnicima državne i izvršne vlasti, FIC te informacije tradicionalno objavljuje u obliku Bijele knjige u kojoj se nalaze stvari koje su najpotrebnije za rast. Drago nam je da danas predstavljamo 7. Bijelu knjigu, jedno novo poglavlje - rekao je na početku predstavljanja knjige Tomislav Šlat, generalni tajnik FIC-a.

S njime se složio i predsjednik FIC-a Burak Baykan i dodao da je Hrvatska među najbrže rastućim zemljama u EU kada je riječ o gospodarskom rastu i počela je konkurirati zemljama srednje i istočne Europe zahvaljujući fiskalnoj disciplini, stranim ulaganjima i rastu izvoza.

- Moramo stvoriti čist i pozitivan mindset u Hrvatskoj jer danas kompanije ovdje zaista mogu stvarati veću dodatnu vrijednost, napredak i investirati u istraživanje i razvoj. Hrvatska može postati jedna od najpoželjnijih destinacija za investitore, ali i dalje postoji problem radne snage na globalnoj razini. Također, svjesni smo da vlada ulaže napore u digitalizaciji, ali moramo dodatno pojednostavniti regulacije zbog učinkovitosti i brzine - objašnjava Baykan.

Ministar financija Marko Primorac također je prisustvovao predstavljanju Bijele knjige i poručio da su strani ulagači vrlo bitni akteri kada je riječ o hrvatskom gospodarstvo.

- Strani ulagači ovdje zapošljavaju oko 20 posto ukupno zaposlenih, ostvaruju oko 60 posto ukupne dobiti i 62 posto ukupnih investicija. To su doista impresivni brojevi - komentirao je Primorac, dodavši i da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja kojima je znatno porastao kreditni rejting u posljednjih nekoliko godina. Ukazao je i da smo jedina država na svijetu kojoj je od veljače 2020. godine do danas kreditni rejting podignut od sve tri najvažnije kreditne agencije za dva stupnja.

Hrvati poludjeli za državnim vrijednosnicama?

image

Velimir Šonje i Marko Primorac

foto Boris Ščitar

Ministar se osvrnuo i na posljednje izdavanje trezorskih zapisa koje je, prema procjenama Vlade, završilo vrlo uspješno, odnosno da je država planirala izdati ukupno 550 milijuna eura, ali je interes bio iznad svih očekivanja pa je ukupan plaćeni iznos premašio 900 milijuna eura.

- Uz izdanje narodne obveznice u ožujku, trezorskih zapisa u studenom i posljednje izdanje trezorskih zapisa ostvarili smo preko 3,3 milijarde eura uplata hrvatskih građana - rekao je Primorac, dodavši da je u tim transakcijama sudjelovalo više od 110 tisuća građana.

Istaknuo je i da je unatoč svemu onome što se događalo proteklih godina (covid, potresi, napad Rusije na Ukrajinu, energetska kriza...), hrvatsko gospodarstvo ostalo stabilno, kao i tržište rada. Naglasio je da je broj zaposlenih na rekordno visokim razinama, dok je stopa nezaposlenosti na oko 6,5 posto, odnosno na razini europodručja.

Izrazio je zadovoljstvo što podaci četvrti kvartal prošle godine pokazuju gospodarski rast od 4,3 posto. Kazao je da je Hrvatska stopom rasta od 4,3 posto u posljednjem kvartalu 2023. godine ostvarila, prema trenutno dostupnim podacima, najveći rast u EU.

- Hrvatska je tri godine zaredom među najbrže rastućim zemljama u EU, ali to neće trajati vječno. Tom su rastu uvelike pridonijeli EU fondovi, povećana osobna potrošnja i rast plaća koji je uhvatio tempo upravo u trenutku kad se pojavila inflacija. Nema sumnje da će ovo biti dobra godina i vrlo brzo ćemo doći do 77 ili 78 posto prosjeka EU prema realnom dohotku po stanovniku. Mislim da nam se 80 posto smiješi u narednih nekoliko godina. A što onda? Domaća potražnja i EU sredstva neće moći pokretati rast brzinom kao od 2021. do 2024. - smatra autor 7. Bijele knjige, ekonomski analitičar Velimir Šonje i dodaje da dugoročni rast zavisi o privatnim investicijama, rastu korporativne produktivnosti i rastu izvoza.

Još uvijek zaostajemo za drugim, malim, otvorenim i razvijenijim europskim državama, iako smo završili proces europskih integracija, ističe. Po njemu, potreban nam je novi ambiciozno postavljen nacionalni razvojni cilj uz koji bi trebali dostići 90 posto prosječne razine realnog dohotka po stanovniku EU.

Velik broj obiteljskih kompanija 

image

Miodrag Šajatović, Johannes Bock i Bojan Batinić

foto Boris Ščitar

- Što se tiče poticanja ulaganja, ono što mi vidimo je da imamo rekordne brojeve prijava, svake godine više od 200, što je značajno ako nam je prosjek 150 projekata godišnje. To je izvrstan pokazatelj i postoji izuzetno bitna promjena u trendu. U 2023. metaloprerađivačka industrija je i dalje na prvom mjestu, nakon čega slijede proizvodnja i ICT, a turizam je pao na 4. mjesto - rekao je na panel raspravi koja je slijedila nakon predstavljanja Bijele knjige Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Hrvatsku puno faktora čini iznimno atraktivnom destinacijom, s obzirom da je riječ o zemlji koja ima drugu najveću obalu u EU i mnoštvo povijesnih gradova. Ipak, u turizmu nije postignuto dovoljno u zadnjih 30 godina i potrebno je puno razvoja i još više investicija, rekao je Johannes Böck, član Uprave tvrtke GITONE Kvarner i Liburnia Riviera Hotela.

- Mi nismo primarno turistička, već industrijska kompanija i naš je fokus na strani R&D-a u koji smo uložili 35 milijuna eura samo u Hrvatskoj. Razlog je zato što ova zemlja ima puno stručnjaka i ogroman potencijal kada govorimo o inženjeringu u brodogradnji. Mnogi su emigrirali u druge zemlje, a mi se trudimo to preokrenuti. Oko deset posto ljudi koje smo zaposlili su Hrvati povratnici - dodaje Böck.

Ulazak u eurozonu i Schengen svakako su donijeli dobre rezultate, ali se zbog toga podiže i letvica. Moramo imati ambiciozne ciljeve, rekao je glavni urednik i osnivač Lidera Miodrag Šajatović.

- U ovom 7. izdanju Bijele knjige se dosta spominje koliko su strani investitori pridonijeli izvozu i koliko su oni važni za razvoj domaćeg gospodarstva, ali važni su i domaći investitori pa bi volio da imamo više takvih primjera. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima na desetine takvih primjera, a na razini cijele države znamo za stotinjak firmi koje su u svojim nišama izuzetno dobro pozicionirane, ali nedostaje im ‘poguranac‘ da dodatno pridonesu razvoju i ubrzaju ga. 

Također, Hrvatska po procjenama ima 17 tisuća tvrtki čiji su osnivači stariji od 65 godina i svjedočimo generacijskoj tranziciji. Strani investitori i strane obiteljske tvrtke preuzimaju takve naše tvrtke i s njima ulaze u novu fazu razvoja. Kada u Nizozemskoj osnivač tvrtke napuni 55 godina, od države dobiva rođendansku čestitku i molbu da počne razmišljati što s kompanijom nakon penzije - zaključuje Šajatović.

24. travanj 2024 23:43