Biznis i politika
StoryEditor

Strategija pametne specijalizacije: Što konkretno donosi tvrtkama i poduzetnicima?

10. Siječanj 2024.
Hrvoje Balen, Domagoj Šarić, Ratko Mutavdžić
  • Nova Strategija pametne specijalizacije (S3) do 2029. obuhvaća novo područje – digitalne proizvode i platforme
  • Strategija favorizira male, inovativne, brze startup tvrtke
  • Ona nije samo podloga za usmjeravanje sredstava u IRI projekte, već bi trebala transformirati cijele industrije

Uoči samoga kraja prošle godine, Vlada je usvojila novu Strategiju pametne specijalizacije do 2029. godine kojom će se, pojednostavljeno rečeno, domaćim tvrtkama pomoći u razvoju i omogućiti lakši pristup financijskim sredstvima Europske unije u području istraživanja, razvoja i inovacija (IRI). Radi se, naime, o unaprjeđenoj verziji prve takve strategije koju je Hrvatska uvela za razdoblje od 2016. do 2020. godine, a kojom su se odredili prioriteti inovacijske politike.

Najpoznatiji, ali i najizdašniji element Strategije pametne specijalizacije (još zvane S3) su IRI pozivi podrške za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru, gdje bi zajednička ukupna ulaganja kroz korištenje strukturnih fondova i privatnog kapitala do 2027. trebala doseći 340 milijuna eura. Stoga donošenje ove Strategije, objašnjava Domagoj Šarić, voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva Hrvatske gospodarske komore, može pomoći hrvatskom gospodarstvu da dostigne razine ostalih članica EU.

image

Domagoj Šarić, HGK

– Važnost S3 za Hrvatsku može se iščitati ne samo kroz ‘ekonometrijski‘ učinak u rastu ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, što se bilježi tablicama i indeksima inovativnosti i digitalizacije, već i u konkretnom alatu za borbu s ukupnim zaostajanjem gospodarstva za ostalim članicama. Tu možemo istaknuti dugogodišnje izazove i prepreke snažnijem potencijalnom rastu koji se manifestiraju u niskoj produktivnosti (rast produktivnosti izuzetno je važan pokretač dugoročnog gospodarskog blagostanja, dobrobiti i konvergencije), nedovoljnim ili neprikladnim vještinama, nepovoljnoj demografiji (odljev mozgova), izvozu koji nije dovoljan u područjima viših tehnoloških i dodanih vrijednosti, ali i slabom uključenošću u globalne lance vrijednosti – kaže Šarić.

Fokus na digitalne proizvode i startupove

A osim što nova strategija sada u obzir uzima stečena iskustva i naučene lekcije iz prethodnog razdoblja, na zajedničku inicijativu gospodarskih ICT udruženja ima i novo područje – digitalni proizvodi i platforme. Tako je sada podijeljena u ukupno sedam prioritetnih tematskih područja: personalizirana briga o zdravlju, pametna i čista energija, pametan i zeleni promet, sigurnost i dvojna namjena, održiva i kružna hrana, prilagođeni i integrirani proizvodi od drva te, najnovije područje, digitalni proizvodi i platforme. Za to se poslovna zajednica zalagala još od donošenja prethodne S3 strategije koja nije prepoznala digitalni potencijal, napominje Ratko Mutavdžić, član Izvršnog odbora ICT udruge pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i direktor u Microsoftu Hrvatska.

image

Ratko Mutavdžić

– Konkretno, sada se napokon podupire i digitalni potencijal Hrvatske, ne samo onaj koji pripada informacijskim i komunikacijskim tvrtkama, već općenito svim stvarateljima digitalnih proizvoda i rješenja. Kroz strategiju se otvara lakši pristup financijskim mehanizmima EU koji potiču ovakav pristup, na primjer Digitalna Europa, ali i fokus na razvoj tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji, blockchainu, bilo kroz postojeće organizacije ili startup tvrtke – pojašnjava Mutavdžić, koji očekuje ciljane natječaje kojima se promovira izgradnja proizvoda i platformi temeljenih na inovativnim tehnološkim rješenjima, ali i aktivnosti usmjerene na znanje, digitalne vještine te digitalne proizvode iz područja kulture i obrazovanja.

– Strategija nas želi usmjeriti na razvoj novih, inovativnih i konkurentnih rješenja koja mogu biti primjenjiva na većinu svjetskih tržišta i traži odmak od tradicionalnih, specifičnih rješenja za jednog korisnika po kojima smo poznati – potpuno prilagođena rješenja koja su nekonkurentna i neprilagodljiva za tržišnu utakmicu. Pored toga, takva rješenja moraju imati inovativnu komponentu s dodanom vrijednosti, koja dijelom može proizaći iz vlastitog razvoja, ali i kroz suradnju s akademskim sektorom, odnosno dijelom koji može pomoći u istraživanju i razvoju. Značajnija suradnja između akademskog i privatnog sektora uvijek je nedostajala u našem razvoju – dijelom zbog toga što akademski sektor nije bio potican na jaču tržišnu ulogu i suradnju, ali i zbog toga što dio privatnog sektora nije izlazio na stvarno tržište već je ovisio o državnoj potrošnji i internom tržištu. Strategija time favorizira male, inovativne, brze startup tvrtke koje se žele globalno tržišno natjecati i kojima je inovacija ključ njihovog uspjeha – smatra Mutavdžić.

Razvoj otpornosti ICT sektora

Strategije pametne specijalizacije, nastavlja Šarić, preduvjet su za pristup sredstvima iz strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), kao ključni aspekt politike EU usmjerene na poticanje inovacija, konkurentnosti i održivog rasta. Međutim, kako ističe Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge i jedan od sudionika pripreme Strategije, ona nije samo podloga za usmjeravanje sredstava kroz buduće IRI projekte, već i za projekte transformacije hrvatskih slabije razvijenih regija, a koji će se financirati iz izdvojenog Integriranog teritorijalnog programa (ITP). Jednako tako, osim novca, Balen ističe da bi S3 trebala transformirati cijelu ICT industriju.

image

Hrvoje Josip Balen

– Tako je zadatak ove nove vertikale i da pomogne nastojanjima da ICT industriju ‘poguramo‘ u smjeru vlastitih proizvoda i intelektualnog vlasništva, koji imaju veću dodanu vrijednost. Dakle, S3 i financijska sredstva iz strukturnih i nacionalnih proračuna namijenjeni su pomicanju fokusa ICT sektora od iznajmljivanja ljudi na projektima i rada po narudžbi za softvere i platforme u vlasništvu stranih naručitelja, kako bi se ipak stvorila veća otpornost tvrtki na razne fluktuacije i krize te time dobila podloga za zadržavanje najboljih ljudi – objašnjava Balen, koji je zajedno s kolegicama i kolegama iz HUP ICT-ja te udruženja HGK IT i CISEx lobirao za izmjene Strategije pri Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu znanosti, ali i Europskoj komisiji i Svjetskoj banci.

Strategija, koju su izradili MINGOR i MZO, nastala je, naime, pristupom ‘odozdo prema gore‘, tj. prilikom njezine izrade u obzir su se uzeli uvidi poduzetnika i znanstvenika, a sve kako bi bila temeljena na njihovim realnim potrebama, kapacitetima i potencijalima. Gotovo je to jedini strukturirani okvir ‘da se dokažemo kao uigrana i utrenirana ekipa u globalnoj inovacijskoj utrci ili igri‘, mišljenja je Šarić.

– Ovakav pristup i uspjeh bi za posljedicu imao bolje udruživanje domaćih snaga, znanja i rješenja unutar pojedinih lanaca vrijednosti za izlazak na globalna tržišta, ali i sustavnije privlačenje tehnološki naprednijih i kvalitetnijih domaćih i stranih investicija. Možda S3 zajedno s Planom za industrijsku tranziciju, koji je dio integralnog teritorijalnog programa (ITP), treba biti naša prilika i prvi pravi poticajni instrument i platforma da se jače pokrene funkcionalno i tržišno udruživanje tvrtki i znanstvenika te svih ostalih potencijalnih dionika u zajedničkim, ali usmjerenim inovacijskim poduhvatima – dodaje Šarić.

Širi utjecaj ‘na terenu‘

Nakon usvajanja, da Strategija ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, za konkretne rezultate važno je na koji će se način provoditi. S obzirom na petogodišnji obuhvat te IRI aktivnosti koje su vrlo dinamične i tržišno teško predvidive, u praksi bi S3 trebala biti otvoren dokument spreman mijenjati se ovisno o okolnostima, smatra Šarić. No u provedbi se, smatra Mutavdžić, uvijek javlja problem, posebno s birokracijom.

– Projekti inovativnih digitalnih proizvoda i platformi su dinamični, s puno prilagodbi i vrlo se često mijenjaju i preusmjeravaju te zahtijevaju kvalitetne mehanizme potpore. Drugim riječima, sada se moramo usmjeriti na brzinu i kvalitetu izvedbe S3 strategije jer smo u konkurentnoj utakmici s drugim zemljama koje također žele primjenjivati inovativne IT tehnologije i platforme za svoja konkurentna rješenja. Ne možemo si dozvoliti da imamo strategiju, izvore financiranja i potencijalne aktivnosti za koje nismo sigurni kako ih primijeniti, odraditi i kakav će rezultat donijeti – zaključuje Mutavdžić.

Također, kako objašnjava Balen, bit će iznimno važno kako će se raspisivati budući pozivi za predlaganje projekata.

– Za razliku od nekih poziva iz razdoblja od 2014. do 2020., dominantni fokus bi trebalo staviti da prijavitelji i nositelji u IRI i ITP projektima mogu biti tvrtke, a ne znanstveni instituti, jer jedino tako možemo iskoristiti transformacijski učinak sredstava na raspolaganju – smatra Balen.

S druge strane, kako napominje Šarić, praktičan učinak i postizanje ciljeva trebalo bi se osigurati kroz učinkovito upravljanje samom Strategijom, ali ostaje za vidjeti kako će novi sustav upravljanja funkcionirati te hoće li sedam tematskih ekosustava surađivati na realizaciji ciljeva ili će se ‘ta suradnja događati sporadično i intenzivno pred izlazak samih poziva i natječaja‘.

– Zadaća strategija pametnih specijalizacija nije samo inovacija, već i transformacija onih područja gospodarstva na koje je tematski i fokusirana. No, kao i svaka druga strategija, kako bi dala učinak mora biti razumljiva i provediva. Ako gledamo to isključivo kroz tzv. IRI pozive, jedini siguran pokazatelj je udio bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u (GERD) koji će narasti. No, hoće li će sama realizacija IRI poziva imati i širi utjecaj ‘na terenu‘, to ovisi o nama samima koliko smo sposobni orkestrirati sve ove kompleksne procese. I onome tko to treba orkestrirati treba biti osnovni posao, a ne sporedni ili jedan od – zaključuje Šarić.

25. travanj 2024 10:53