Stručnjaci: Europski plan za AI ne zaostaje, on igra drugu igru

Europska unija predstavila je jučer akcijski plan s ključnim mjerama i politikama kojima se nastoji potaknuti razvoj umjetne inteligencije, a sve kako bi Europa postala globalni predvodnik u tom području. U planu su, naime, izgradnja mreže gigatvornica umjetne inteligencije i superračunala, povećanje pristupa velikim podacima, uvođenje AI-ja u strateške sektore, jačanje AI vještina te podrška tvrtkama u implementaciji Akta o umjetnoj inteligenciji. U prosincu je Komisija najavila prvih sedam tvornica, koju EU i države članice sufinanciraju s 10 milijardi eura, a sada će se kroz program InvestAI mobilizirati dodatnih 20 milijardi eura za preostalih šest gigatvornica, dok je ukupna vrijednost InvestAI-ja 200 milijardi eura. Tvornice će se nalaziti u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Sloveniji, Luksemburgu, Njemačkoj, Grčkoj, Finskoj, Švedskoj, Poljskoj i Bugarskoj.

U trenutnim geopolitičkim okolnostima europski plan za umjetnu inteligenciju je pozitivan i ključan potez, smatra Damir Firšt, član Uprave Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI.

– Danas živimo u vremenu u kojem se oblikuje novi tripolarni svijet AI-ja. Na jednoj strani je Kina, čiji razvoj umjetne inteligencije predvodi država, centralizirano i s jasnim strateškim ciljevima. Na drugoj su Sjedinjene Američke Države, gdje razvoj vode tržišno orijentirane korporacije, prvenstveno motivirane profitom. Europa, pak, pokušava uspostaviti treći, odgovorniji model – kaže Firšt i objašnjava da se europski pristup fokusira na demokratski nadzor, transparentnost, stabilnost i dugoročni benefit za čovječanstvo.

– Ovo je pokušaj očuvanja globalne stabilnosti u trenutku kad se tehnologija razvija brže od regulatornih i etičkih okvira – dodaje.

Međutim, Firšt napominje kako AI nije jedina tehnologija u tom planu; tu su i proizvodnja strojeva za izradu supravodiča, fuzijska energija, kvantno  računalstvo, razvoj novih materijala...

– U svim tim područjima Europa ima znanstvenu i institucionalnu snagu, ali samo ako nastupa objedinjeno, kao nadnacionalni projekt. Primjer za to već imamo – CERN – pojašnjava.

Kompleksnost i sporost

Smatra i da je važnije govoriti o prednostima nego slabostima ovog akcijskog plana. Međutim, kao najveći nedostatak Firšt ističe njegovu kompleksnost i sporost.

– Riječ je o nadnacionalnom projektu koji traži koordinaciju među svim članicama EU, što je proceduralno izazovno i vremenski zahtjevno. Za razliku od Silicijske doline, gdje se odluke donose u realnom vremenu i vode se isključivo profitom, europski model balansira tehnološki napredak s društvenom odgovornošću. Za sve one koji smatraju da to nije dobar pristup, najradije bih ih pitao: bi li htjeli živjeti u Kini, Americi ili Europi kad bi mogli izabrati? – ističe Firšt.

– Ako tražimo nedostatke u smislu ‘što bi moglo biti brže, jeftinije, agresivnije‘, naravno da ih ima. No ako gledamo kroz prizmu povijesti – što donosi održivost, znanstveni napredak i društveni konsenzus – onda europski AI plan ne zaostaje. On jednostavno igra drugu igru – poručuje i dodaje da plan možda neće donijeti novi AI alat poput ChatGPT-ja, ali bi ‘mogao definirati pravila igre koja će dugoročno biti održiva i sigurna‘.

Prilika za Hrvatsku

No, kakve prilike u tomu svemu ima Hrvatska i domaći poduzetnici? Iako nijedna od navedenih gigatvonica nije smještena u Hrvatskoj, Damir Pavušin, također član Uprave CroAI-ja, objašnjava Hrvatska itekako ima svoje mjesto.

– Nećemo graditi vlastiti podatkovni centar, jer za to realno nemamo ni resurse ni prethodnu izvedbenu snagu. Ali to ne znači da nećemo sudjelovati. Hrvatski znanstvenici, poduzetnici, agencije i tvrtke već danas doprinose europskim projektima poput CERN-a i ITER-a za izgradnju fuzijskog reaktora. Neki procesi koji omogućuju funkcioniranje tih sustava događaju se upravo ovdje, kroz ljude, znanje i podršku. Na isti način možemo sudjelovati i u AI planu: kroz podatkovne znanstvenike koji rade na modelima, kroz inženjere, projektne menadžere, komunikacijske stručnjake, strategije i regulatore – objašnjava Pavušin.

Dodaje i da ovakav plan otvara hrvatskom znanju i biznisima pristup većem tržištu, fondovima, partnerstvima i vidljivosti.

– U konačnici, pitanje nije hoćemo li sudjelovati nego koliko ćemo pametno i koordinirano ponuditi ono što znamo i imamo – smatra Pavušin.

Brzina ne isključuje sigurnost

Planirano je i poticanje ulaganja privatnog sektora, i to u računalstvo u oblaku i podatkovne centre. Komisija će zato predložiti i Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, s ciljem da se barem utrostruči kapacitet podatkovnih centara u EU u sljedećih pet do sedam godina. No ovaj prijedlog Akta ne treba gledati kao izoliranu odluku o podatkovnim centrima, napominje Pavušin.

– On je dio puno šire arhitekture kojom Europa gradi svoju tehnološku budućnost. A kao što su nas povijest i industrija naučile, onaj tko posjeduje infrastrukturu, taj određuje i pravila igre – zaključuje Pavušin.

No, najosjetljivi dio tiče se regulacija, koja se ovim planom pojednostavljuju.

– Europa ima tendenciju da zaštitu građana i tržišta pretvori u birokratsku prepreku. AI plan prepoznaje da smo se ponegdje možda i previše ‘zaletjeli‘ s regulacijama. Cilj je sada naći model koji ne žrtvuje vrijednosti, ali omogućava brži razvoj. Brzina i sigurnost ne moraju biti suprotnosti – mišljenja je Pavušin.