HUP-ova Udruga trgovine jutros je još jednom poslala dopis ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću kojim mu je još jednom pokušala objasniti zbog čega se veliki maloprodajni lanci (osim Konzuma i KTC-a) nisu spremno odazvali na zahtjev Ministarstva da dostave najviše maloprodajne cijene za proizvode iz asortimana trgovaca koji pripadaju pojedinoj od 78 kategorija proizvoda koje je odredilo Ministarstvo.
Uz ponovljenu napomenu da su trgovci spremni sudjelovati u realizaciji mehanizma praćenja cijena, HUP-ova Udruga trgovine ponavlja da od Ministarstva nisu dobili pojašnjenje metodologije usporedbe cijena, odnosno načina na koji će se objektivno uspoređivati golem opseg različitih proizvoda koji spadaju u jednu od tih 78 kategorija.
Čini se kako u Ministarstvu u pripremi tog zahtjeva trgovcima nisu bili baš posve svjesni realne situacije s asortimanima u trgovinama pa su prilično ‘odokativno‘ naprosto od njih zatražili da im prikažu najviše cijene brašna, kruha, riže, tjestenine, ulja, konzervirane ribe, šampona, deterdženata... I to s cijenama koje su važile do 30. studenog prošle godine, potom s cijenama od 1. do 31. prosinca te na dan 31. prosinca, a potom svakog 1. i 15. u mjesecu za tekući mjesec.
- Ideja je dobra, ali da ja moram provesti tu ideju imao bih mnogo pitanja kako to učiniti - komentira Ivan Junaković, voditelj prodaje za regiju Adriatic u tvrtki NielsenIQ, koja se bavi preciznim istraživanjem maloprodajnog tržišta te ima cjelovit uvid u kretanja cijena i prodaje za robe široke potrošnje.
Ne može se naprosto reći ‘cijena ulja‘
Po njegovu mišljenju, velikim je trgovcima gotovo nemoguće ispuniti ovaj zahtjev Ministarstva bez da se prethodno ne definira više kriterija za izbor konkretnih artikala, pri čemu se ne smije uzeti određeni brend, iz svake od 78 kategorija proizvoda.
- Primjerice, ako se traži cijena ulja, ne možete naprosto reći ‘cijena ulja‘. Na tržištu postoji oko 200 različitih ulja, različitih po vrsti ulja, različitih po proizvođaču, različitih po tome jesu li brendirani ili su trgovačka marka. Ne smijete uzeti jednog proizvođača jer onda točno njega i targirate, ali morate uzeti proizvod koji je usporediv. Nije ista cijena suncokretova i maslinova ulja. Dakle, morate točno odrediti da se, primjerice, radi o suncokretovu ulju u pakiranju od jedne litre.
To je prva stvar, a ne bi bilo loše definirati i nekoliko drugih parametara, kao što je tip dućana u kojem se prodaje, je li to mali kvartovski dućan ili hipermarket te u kojoj se regiji nalazi. I unutar jednog maloprodajnog lanca cijene u trgovinama u Slavoniji, Zagrebu ili Dalmaciji često se razlikuju. Definirati sve to zbilja je klizav teren i nisam siguran kako bih to ja napravio da moram. U svakom slučaju, prije donošenja takve odluke trebalo bi se opremiti sa što više konkretnih parametara - smatra Junaković.
Kao primjer dobre pripremljenosti Junaković navodi prošlogodišnju lanjsku odluku Vlade kojima je ograničila maloprodajne cijene za devet prehrambenih artikala.
- Izabrali su artikle koji su široko rasprostranjeni i bitni za košaricu proizvoda. Pri tom se vodilo računa da se u kategoriji mlijeka, primjerice, cijena ograniči konkretno za trajno mlijeko s 2,8 posto mliječne masti od jedne litre i to baš zato da bi se odredio najprodavaniji i najšire rasprostranjen artikl koji se najviše koristi - zaključuje Junaković.