Biznis i politika
StoryEditor

Stvarni vlasnici medija: Jedemo ono što medijski moguli žele da jedemo

24. Svibanj 2022.
tv manipulacija

Elita je riječ koju koristimo u svakodnevnim razgovorima, ali malo ljudi vjerojatno zna podrijetlo i povijest te riječi. Elita (francuski élite, od latinskog eligere znači odabrati ili razvrstati) je mala skupina moćnih ljudi koji posjeduju nerazmjernu količinu bogatstva, privilegija, političke moći ili vještina u društvu. Ova elitna klasa, koja također uključuje Big Tech tvrtke, sada kontrolira ono što čitamo, gledamo i slušamo, a često prate i svaki naš korak na internetu. Danas se njihov utjecaj osjeća u našim svakodnevnim radnjama poput konzumiranja vijesti i medija. Prije 40-ak godina u SAD je postajalo oko 50 tvrtki koje su kontrolirale medijski sadržaj, a danas američke novinske kuće kontrolira samo 6 moćnih korporacija i njihovi milijarderi.

Tko kontrolira medije, kontrolira um, rekao je svojevremeno Jim Morrison, pjevač psihodeličnog rock sastava The Doors i bio je u pravu. Danas, ljudi možda imaju privid neograničenog izbora medijskog sadržaja, ali sve je to zapravo iluzija za koju su zaslužne medijske elite. U ranim 90-ima, prije nego što je internet postao mainstream, medijski krajolik je bio jednostavan i jasan, a danas spomenutih šest  medijskih divova kontrolira ogromnih 90 posto onoga što čitamo, gledamo ili slušamo. Novinari koji rade za ovih šest korporacija odgovaraju svojim vlasnicima i u konačnici služe njihovim agendama. Na primjer, niti jedna osoba koja logično razmišlja neće očekivati da će Washington Post napisati poštenu i objektivnu priču o svom vlasniku Jeff Bezosu, bez obzira na to što on napravio ili nije napravio. Poanta je da mediji služe u većini slučajeva interesima svojih vlasnika.

U današnjoj ekonomiji  gotovo je nemoguće da se neovisni mediji natječu s ovih šest velikih divova, pa je medijski krajolik takav kakav je, pun copy paste priči, pun istih informacija i pun prijezira prema nekim dugim informacijama koji ne upadaju u mainstream agendu.

Od rujna 2020. 6 medijskih divova koji kontroliraju 90 posto medijskog sadržaja su ATT (kupio Time Warner), CBS, Comcast, Disney, News Corp (matična tvrtka Fox Newsa) i Viacom. Najveći medijski konglomerati u Americi su AT&T, Comcast, The Walt Disney Company, National Amusements (koji uključuje Viacom Inc. i CBS), News Corp i Fox Corporation (koji su oba dijelom u vlasništvu Murdochovih), Sony i Hearst Communications .

Nekoliko primjera

Krajnji vlasnik CNN-a je AT&T. Matična tvrtka CNN-a je Warner Media LLC, koja također posjeduje HBO, Otter Media, Warner Brothers i Turner Broadcasting SystemFox News je u vlasništvu Fox Corporation, koja je dijelom u vlasništvu obitelji Murdoch (39% udjela). Također je važno istaknuti da ista osoba s vlasništvom Fox Newsa, Rupert Murdoch, posjeduje News Corp s istih 39% udjela, a News Corp posjeduje New York Post, HarperCollins i Wall Street Journal.

Vlasnik NBC-a i MSNBC-a je Comcast. NBC-jeva matična tvrtka je NBCUniversal. To je krovna tvrtka koja također posjeduje Fandango, Hulu, Universal Pictures i Telemundo. NBCUniversal je u vlasništvu matične tvrtke Comcast.

ABC News je ogranak ABC-a, koji je ogranak Walt Disney Television, koji je ogranak Disney Media Networks, koji je dio The Walt Disney CompanyCBS News, u vlasništvu CBS Corporation, je pak u vlasništvu National Amusements. National Amusements ima većinu od 80 posto udjela i također posjeduje glavnu tvrtku Viacom, tvrtku koja stoji iza Paramount Pictures, Comedy Central, MTV-a, Nickelodeona, BET-a, CMT-a i VH1.

Tko posjeduje novine u SAD-u

Prema zagovaračkoj skupini Free Press, ovo su najveće novinske tvrtke kojima se javno trguje s najvećim prihodom i brojem dnevnih novina: Gannett Co. Inc., Tribune Media Company, Digital First Media (u vlasništvu Alden Global Capital), Tvrtka McClatchy, Berkshire Hathaway, Lee Enterprises, Community Newspaper Holdings Inc. i Black Press Group.

Europski medijski krajolik

Niti u Europi situacija nije puno drugačija.  Posljednjih deset godina medijska je koncentracija u porastu u svim dijelovima Europe. Povećanje medijske koncentracije uključuje dva dodatna fenomena: s jedne strane vlasništvo nad medijima više nije lokalne prirode, a s druge strane vlasništvo nad medijima nije više ograničeno na nacionalna tržišta, već je sve više transnacionalno, pa čak i multikontinentalno.

Kao rezultat toga, nacionalni propisi o medijima više se ne primjenjuju, a pravila o gospodarskom natjecanju je teško provoditi. Medijske tvrtke sele se u druge zemlje kada je njihovo domaće tržište zasićeno ili koncentrirano do stupnja u kojem medijska regulativa ne dopušta daljnji rast ili spajanje.

Osim toga, postoji još jedan trend unutar stalne medijske koncentracije. Jedna od karakteristika medijske koncentracije je fenomen vertikalno i dijagonalno integriranih tržišta. To znači da veliki medijski igrači svoje interese raspršuju na nekoliko medijskih tržišta. Recimo, Bertelsmann, najveći europski medijski 'okrupnjivač' se bavi i izdavaštvom i emitiranjem. Axel Springer i Lagadère zainteresirani su za izdavaštvo i radio.

Dominacija stranog vlasništva

U srednjoistočnoj Europi strana ulaganja igraju važnu ulogu. Zadiranje zapadnih medijskih skupina spriječilo je ili otežalo razvoj nezavisnih ili nacionalno utemeljenih medijskih skupina u tim zemljama.. Na primjer, u slučaju Češke, njemačke i švicarske tvrtke posjeduju 80 posto čeških novina i časopisa. Strani kapital, uglavnom njemački, austrijski, švicarski, francuski i skandinavski - također dominira tiskanim medijima u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj i baltičkim državama.

Još jedna briga sve veće medijske koncentracije je netransparentnost vlasništva. Medijska tržišta postaju sve više isprepletena i nejasna. Većina ljudi nije svjesna tko što posjeduje. A ponekad podaci o vlasništvu nisu niti dostupni.

Veliki EU igrači

Bertelsmann AG grupacija jedno je od  najvećih medijskih poduzeća u Europi i jedna od deset najvećih svjetskih medijskih grupa. Tvrtka stoga ostaje jasan primjer transnacionalne ili čak transkontinentalne medijske grupe. Velika financijska potpora omogućuje tvrtki da ulaže na nova tržišta i proširi svoju dominantnu poziciju. Najviše prometa ostvaruju u Europi – bez Njemačke (42,2%), Njemačke (29,7%) i SAD-a (22,4%). Bertelsmann je aktivan i na nekoliko medijskih tržišta. Preko RTL grupe, Random Housea i Gruner+Jahra u izdavaštvu. Grupa drži kontrolni udio u RTL Grupi (nedavno povećan na 90,4%). Upravlja 31 televizijskom postajom i 30 radijskih postaja u deset zemalja, te produkcijom sadržaja diljem svijeta. Njegov televizijski ogranak uključuje obitelj kanala RTL Televizije u Njemačkoj, M6 u Francuskoj, Five u Ujedinjenom Kraljevstvu, RTL kanale u zemljama Beneluksa, u Hrvatskoj i Mađarskoj te Antenu 3 u Španjolskoj. Njegova najpoznatija radijska postaja je RTL u Francuskoj a Fremantle Media je podružnica RTL Grupe i jedan je od najvećih svjetskih kreatora i proizvođača programskih brendova. Proizvodi programe u više od 40 zemalja.

Tiskarsko-izdavačka tvrtka Gruner + Jahr najveći je europski izdavač časopisa. Proizvodi više od 125 časopisa u deset zemalja na tri kontinenta, kao i komplementarne web stranice publikacija. Bertelsmann AG posjeduje 74,9% poduzeća dok  izdavačka obitelj Jahr u Hamburgu posjeduje 25,1 posto. S udjelom prihoda od 60 posto izvan Njemačke, Gruner + Jahr je već najmeđunarodniji izdavač časopisa u Europi.

Odjel BMG sastoji se od zajedničkog ulaganja Sony BMG Music Entertainment i tvrtke BMG Music Publishing. Bertelsmann posjeduje 50 posto udjela u Sony BMG a BMG Music Publishing je podružnica Bertelsmann AG u stopostotnom vlasništvu. Arvato AG sa svojih 250 podružnica je jedan od najvećih međunarodno umreženih pružatelja medijskih usluga i djeluje kao Bertelsmannova divizija medijskih usluga.

Lagadre je također multinacionalni i multi medijski igrač. Lagardère Media ima četiri podružnice, Hachette Livre, Hachette Filipacchi Médias, Hachette Distribution Services i Lagardère Active. Hachette Livre djeluje kao izdavačka tvrtka u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, SAD-u i Velikoj Britaniji. Hachette Filipacchi Médias je odjel za vijesti i časopise. Najveći je svjetski izdavač časopisa s 238 naslova u 36 zemalja. Hachette Distribution Services kontrolira distribuciju tiska i drugih medijskih proizvoda a Lagardère Active uključuje filmsku i televizijsku produkciju te radijsko emitiranje.

Axel Springer najveći je novinski izdavač u Njemačkoj, osnovan 1946. godine i jedna je od vodećih svjetskih medijskih korporacija.

Osnovna djelatnost tvrtke sastoji se od novina, časopisa i digitalnih prodajnih kanala. Kao i mnoge druge velike medijske tvrtke, Axel Springer ima međusobne interese. Nedavnom akvizicijom TV postaje ProSiebenSat1 tvrtka je proširila svoj interes izvan tržišta tiskanih medija. Prednost tzv. unakrsnog vlasništva (ili dijagonalne koncentracije) je mogućnost iskorištavanja istog sadržaja, na primjer podataka koje pružaju nove agencije na različitim tržištima.

Grupa također vodi najsuvremenije tiskare i visoko učinkovite prodajne organizacije. Fokus inozemne izdavačke djelatnosti za novine i časopise u zapadnoj Europi je na Francuskoj, Španjolskoj i Švicarskoj; u istočnoj Europi naglasak je na Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj i Rusiji.

Axel Springer djeluje na njemačkom novinskom tržištu s dnevnim i nedjeljnim novinama koje se prodaju na kioscima, nacionalnim i regionalnim novinama koje se distribuiraju putem pretplate i besplatnim reklamnim publikacijama. U Njemačkoj izdaje Bild, najprodavaniji nacionalni dnevnik u Europi, s prodajom od oko 4,5 milijuna. Tvrtka također ima vlasničke udjele u regionalnim novinskim izdavačkim kućama. Portfelj časopisa sadrži klasične žanrove publikacija posvećene automobilima, financijama, računalima, potrošačkoj elektronici i televizijskom programu.

Njemački medijski div Westdeutsche Allgemeine Zeitung (WAZ) ima europsko carstvo s više od 130 novina. Druga po veličini njemačka medijska grupacija, posjeduje više od 130 novina i časopisa, dominirajući medijskim tržištem u regiji, posebno na Balkanu. Također posjeduje medijske kuće u Češkoj i Slovačkoj.

WAZ grupa je druga najveća novinska grupa u Njemačkoj i jedan od najvećih europskih izdavača regionalnih dnevnih novina i časopisa. U Rumunjskoj WAZ grupa posjeduje samo jedan list, ali u susjednoj Bugarskoj kontrolira većinu'papira' u optjecaju, a u Makedoniji vode virtualni monopol. WAZ zauzima dominantan položaj u Bugarskoj zbog svog vlasništva nad bugarskom News Groupom i kroz kontrolu nad Chasa Media Group i Media Holdingsom. Ima dva najveća i najutjecajnija dnevna lista, 24 Tschassa i Dneven Trud, i dominira regionalnim novinama i izdavaštvom časopisa.

U Makedoniji je WAZ kupio većinske udjele u tri glavna lista, spojivši ih u novu tvrtku Media Print Macedonia.

Kako vidimo, veliki se konsolidiraju i akviziraju sve što mogu, a nastavak ovakve politike medijskih mogula bi se mogao nastaviti i u budućnosti, ako ih se ne prislili na drugačije. 

07. prosinac 2022 01:19