Mala agencijska vijest da su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) potkraj veljače izašli sa sive liste Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF – Financial Action Task Force) prošla je prilično nezabilježeno u domaćim medijima. Kako je tada prenio Reuters, vlada države u kojoj se nalazi bliskoistočno financijsko središte Dubai s osobitim je zadovoljstvom pozdravila što glavno međunarodno tijelo za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma više ne smatra rizičnim obavljanje platnog prometa ostatka svijeta s UAE-om. S odlaskom UAE-a na sivoj listi ostala je 21 država, a među njima je i – Hrvatska.
Većina domaće javnosti vjerojatno i ne zna da je Hrvatska pod povećalom FATF-a već gotovo godinu dana. Štoviše, jedina smo članica eurozone u tom neslavnom društvu, a uz Bugarsku i jedna od dvije članice Europske unije. Na listi prevladavaju afričke države, njih 12, a ostali su članovi, primjerice, Haiti, gdje službena vlast trenutačno postoji samo na papiru, te Jemen i Sirija, koji već deset godina osjećaju posljedice građanskog rata. Tu su i Filipini, Turska i Vijetnam. U svakom slučaju, ne baš laskavo društvo.
Pojačane provjere
Kako stoji na FATF-ovoj stranici, od lipnja 2023. Hrvatska se na visokoj političkoj razini obvezala da će surađivati s tom organizacijom i MONEYVAL-om (tijelo Vijeća Europe) na jačanju učinkovitosti svog režima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te je poduzela korake prema poboljšanju, uključujući dovršetak nacionalne procjene rizika. Međutim, Hrvatska bi trebala ‘nastaviti raditi na provedbi akcijskog plana za rješavanje svojih strateških nedostataka‘, naglašava ta institucija sa sjedištem u Parizu, pripojena Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u koju i Hrvatska namjerava ući.
Tajnik hrvatskog Udruženja certificiranih istražitelja prijevara Marko Rakar smatra da je iz letimičnog pregleda medija sasvim jasno kako sustav sprječavanja pranja novca kod nas funkcionira slabo ili nikako. - Naime, vjerujem da smo pod solidnu kontrolu stavili tokove gotova novca koji su skoro u cijelosti iskorijenjeni te je gotovo nemoguće kupiti skuplju imovinu gotovinskom transakcijom. Mnogo slabije funkcioniramo na kontroli bezgotovinskih transakcija u bankovnim i drugim transferima, pa tako znamo da je, primjerice, skandal s preprodajom plina iz Ine otkriven tek nakon što je na računu umirovljenika pronađen iznos veći od 70 milijuna eura, koji je desecima tisuća puta veći od nekakvih uobičajenih priljeva jedne umirovljene osobe. Ako promatramo tržište nekretnina, vidjet ćemo da se kupuje veliki broj nekretnina za novac koji je gotovo uvijek veći od kupnje usporedive nekretnine u nama susjednim državama. I tu se slijeva ogromna količina nelegalnog novca, što nikako ne pomaže našem FATF profilu – ističe Rakar.
Više o primjerima pranja novca u Hrvatskoj i što o tome kažu nadležni regulatori pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.