Rast cijena energenata u Europi zadaje mnogim državama i državnicima velike glavobolje dok se računi za europsku energetsku krizu približavaju brojci od 500 milijardi eura, sudeći prema istraživačkom centru Bruegel koji je posvećen istraživanju politike o ekonomskim pitanjima.
Zbog toga mnoge europske Vlade pokušavaju na sve načine ublažiti udarac rasta cijena energenata na građane i poslovne subjekte. Do sad je 27 država članica Europske unije izdvojilo 314 milijardi eura za ublažavanje utjecaja energetske krize na potrošače i poduzeća, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo izdvojilo 178 milijardi eura, pokazuju Bruegelove procjene.
To za države članice predstavlja rastući fiskalni teret pogotovo u vrijeme dok se bore s ubrzanom inflacijom i lošim gospodarskim izgledima. Kako bi na neki način obuzdali energetsku zvijer, ministri EU-a pregovaraju o hitnom planu kojim će se neočekivana dobit energetskih kompanija prenijeti na ugrožena kućanstva i tvrtke. Dogovor, za koji se očekuje da će biti postignut 30. rujna, također uključuje ograničenje cijene struje kao i preporuku da se smanji potražnja za električnom energijom dok Moskva smanjuje dotok plina u Europu.
- Inicijalno zamišljene kao privremeni odgovor na ono što je trebao biti privremeni problem, ove su mjere narasle i postale strukturalne. Ovaj broj će se povećavati jer cijene energije ostaju visoke a to očito nije održivo iz perspektive javnih financija – rekao je Simone Tagliapietra, istraživač u Bruegelu sa sjedištem u Bruxellesu.
Energetsko spašavanje
Iako Bruegelove procjene uključuju mjere kao što su niže stope poreza na dodanu vrijednost na električnu energiju, subvencije za grijanje i mjere za održanje nekih energetskih tvrtki, one ne odražavaju u potpunosti opseg potpore likvidnosti diljem Europe. Recimo, u Njemačkoj će vlada nacionalizirati Uniper SE, što je plan koji uključuje ubrizgavanje osam milijardi eura u tvrtku, ali će kupiti i većinski udjel finskog komunalnog poduzeća Fortum Oyj.
Rastući troškovi energetske krize prijete produbljivanjem gospodarskih razlika među državama članicama EU-a, smatra Tagliapietra.
- Ova razina intervencije također uključuje rizik od fragmentacije diljem Europe: vlade s više fiskalnog prostora neizbježno će bolje upravljati energetskom krizom nadmašujući svoje susjede za ograničene energetske resurse tijekom zimskih mjeseci. Stoga je važno osmisliti politike koje mogu osigurati fiskalnu održivost i koordinirati ih među svim zemljama EU-a – zaključio je Tagliapietra
Hrvatska na prvom mjestu
Europske vlade dodijelile su oko pola trilijuna eura za pomoć kućanstvima i tvrtkama, a sudeći prema tablici koju je također objavio think thank Bruegel, Hrvatska je na prvom mjestu u Uniji po izdvajanju za ublažavanje efekta energetske krize u relativnim odnosima (kao postotak BDP-a), dok je u Europi više dalo samo Ujedinjeno Kraljevstvo. Do sada, najmanje su izdvajale Irska, Švedska i Finska.
