Ekonomski analitičari ju predosjećaju, a poduzetnici u svom poslovanju već osjećaju. Dio poduzetnika se slaže da smo već u recesiji, ali ju nitko nema hrabrosti prvi službeno proglasiti.
Teoretski, ako bismo se striktno držali makroekonomske definicije recesije, za to još nema ni ekonomskog razloga jer se globalno bilježi usporavanje rasta, ali ne i realan pad BDP-a dva kvartala za redom. Međutim, ostali pokazatelji poput općeg pogoršanja ekonomske klime (pad realnog dohotka, burzovnih indeksa, porast nezaposlenosti i sl) već su prisutni, pogotovo u SAD-u i razvijenijim dijelovima Europske unije.
Makroekonomske prognoze su već korigirane, a prilično je izvjesno da će ih se korigirati još koji put. Makroekonomisti su u ovoj situaciji optimističniji od poduzetnika, ali daleko od toga da su optimistični. Osnovna razlika je njihova perspektiva gledanja. Dok makroekonomisti gledaju kroz prizmu novca, odnosno kapitala, likvidnosti, kamatnih stopa, BDP-a i ostale statistike, poduzetnici današnju situaciju tumače na temelju pokazatelja iz svakodnevnog poslovanja u kojem trenutno dominiraju dva goruća problema – visoke cijene energije i nedostatak radne snage. Analitičari prate što se događa burzama kapitala, a poduzetnici na burzi rada. Prvi gledaju koliki je trošak novca, a drugi režija.
Stoga smo na vagu recesijskih predviđanja stavili s jedne strane ugledne hrvatske ekonomiste i financijske stručnjake, a s druge poduzetnike iz različitih djelatnosti koje su već jako pogođene inflacijom.
Kada uspoređuju svoju i makroekonomsku perspektivu, poduzetnici ističu kako makroekonomisti svoja predviđanja temelje na podacima iz prošlosti, dok poduzetnici svoje strepnje vuku iz realnog vremena, na temelju kojeg predviđaju budućnost. Oni su ti koji potpisuju dugoročne ugovore s kupcima na globalnim tržištima, što bi bili konkretni pokazatelji gospodarskih aktivnosti. Za sada, kažu poduzetnici, još nema stopiranja narudžbi za njihove proizvode, ali se kod partnera osjeća velika doza opreza, skraćuju se ugovori i potražnja se lagano smanjuje. U takvim okolnostima teško je i planirati i budžetirati, a kamoli investirati.
Je li moguće meko slijetanje?
I među makroekonomistima percepcija ima razne nijanse. Primjerice Hrvoje Japunčić iz Decentia savjetovanja računa da bi tijekom ljeta napori EU Komisije za osiguranjem opskrbe hrane te trenutno veća dostupnost sirovina, materijala, opreme i sl, u odnosu na ranije razdoblje, mogli doprinijeti smanjenju inflacije, dok recimo Kristijan Kotarski, profesor na Fakultetu političkih znanosti, smatra da će središnji bankari teško izvesti 'meko slijetanje', bez ulaska u eru stagflacije.
I poduzetnici su nešto optimističniji kada uspoređuju današnje okolnosti s financijskom krizom iz 2008. godine. Kako kaže Petar Šimić, vlasnik Primaca, ovog puta nemamo krizu zbog toga što su odjednom eksplodirali 'prenapuhani baloni' iza kojih su ispali kolaterali bez realne vrijednosti. - Recesija ovoga puta dolazi gotovo pa “kontrolirano” jer se povećanjem kamatnih stopa pokušava zaustaviti inflacija. Problem je u tome što ta ista inflacija nije uzrokovana samo preniskim kamatnim stopama i prekomjernim 'upumpavanjem' novca u globalnu ekonomiju nego velikim dijelom i ogromnim povećanjem cijena pomorskog transporta i mnogih sirovina, a dio kolega ekonomista pripisuje joj i određene špekulativne motive – kaže Šimić.
Dražen Oreščanin, vlasnik Poslovne inteligencije i osnivač Udruge Glas poduzetnika vidi dva uzroka današnje inflacije, prvi je taj što su države tiskale novac da pokriju troškove koje su imale tijekom pandemije, a drugi je porast cijena zbog poremećenih nabavnih tokova i nedostatka energenata zbog rata u Ukrajini. - Recesija je direktna posljedica inflacije; zbog povećanja cijena kupovna moć se smanjuje i prihodi gospodarstva se smanjuju pa se samim time smanjuje i gospodarska aktivnost – smatra Oreščanin.
Prema službenim podacima koje je izvukao Smarter, inflacija u eurozoni iznosila je 8,1 posto za mjesec svibanj, u odnosu na rekordnih 7,4 posto u travnju i iznad očekivanja od 7,8 posto. Taj trend prisutan je u svim velikim europskim gospodarstvima, poput Njemačke, Francuske ili Španjolske.
-Svi ekonomski pokazatelji, naročito vrlo visoka inflacija u SAD-u te odgovor centralnih banaka povećanjem referentnih kamatnih stopa, što znači povećanje cijena zaduživanja (što su učinile i Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo), odmah su dovele do pada cijena na dioničkim tržištima te su dionički indeksi pali na burzama diljem svijeta. Također, očekuje se usporavanje gospodarstva koje neminovno dovodi i do rasta nezaposlenosti. Europska središnja banka podiže referentne kamatne stope i to ranije nego je većina stručnjaka predviđala – istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera.
Kako je Lider već pisao, inflacija se trenutno gasi s barem dva fronta, gašenjem tiskanja novca i rastom kamata, što vodi Europu ka recesiji. S gospodarskim rastom i inače skromnijim od, primjerice, SAD-a ili Kine, te uz činjenicu da sankcije nametnute Rusiji najviše pogađaju upravo Europu, ECB je očito odlučio i recesijom pokušati ublažiti inflacijski udar.
Prije nekoliko dana Jeremy Siegel, profesor na poslovnoj školi Wharton, komentirajući događanja na Wall Streetu za CNBC izjavio je da je za američko dioničko tržište gospodarstvo SAD-a već u recesiji. “Tjedan je bio brutalan. Da vam kažem, mi smo u recesiji.', rekao je Siegel. No kao i u Hrvatskoj, službenoj američkoj pa i europskoj politici te među svjetskim makroekonomistima, još uvijek sve samo 'miriše na recesiju'.
Pročitajte detaljne prognoze recesije i razmišljanja deset uglednih stručnjaka i poduzetnika u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.