Na svjetskoj razini, Sjedinjene Američke Države najveći su izvor doznaka a prema podacima Svjetske banke, doznake su ključni izvor prihoda za mnoge zemlje s niskim i srednjim dohotkom. Tijekom 2023. godine ukupne globalne doznake procijenjene su na više od 647 milijardi dolara
Iznos novca koji stanovnici Europske unije šalju izvan granica bloka kontinuirano raste i značajno premašuje iznos novčanih priljeva u EU. Prema podacima Eurostata, od 2018. godine iznos doznaka poslanih izvan EU porastao je za čak 20 milijardi eura, dosegnuvši rekordnih 50 milijardi eura u 2023. godini. Istovremeno, priljev novca u EU ostao je stabilan na samo 14 milijardi eura godišnje.
Tko šalje, a tko prima?
Sve zemlje s pozitivnim saldom doznaka – gdje je primljeni novac veći od poslanog – nalaze se u istočnoj Europi. Na vrhu liste je Srbija, a slijede Rumunjska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kosovo i Albanija. Zajedničko tim zemljama je da veliki broj njihovih građana radi u inozemstvu i šalje novac obiteljima u matičnim zemljama i to već dugi niz godina.
S druge strane, Francuska, Španjolska i Njemačka predvode zemlje s negativnim saldom doznaka. Francuska je u 2023. godini zabilježila najveći deficit, s -15,7 milijardi eura, dok Španjolska bilježi -8 milijardi eura, a Njemačka -7,4 milijarde eura. Ove zemlje su pak glavne destinacije za migrante, čiji novčani transferi često završavaju u njihovim matičnim zemljama poput Maroka, Turske i zapadnog Balkana. Na svjetskoj razini, Sjedinjene Američke Države najveći su izvor doznaka. Prema podacima Svjetske banke, doznake su ključni izvor prihoda za mnoge zemlje s niskim i srednjim dohotkom. Tijekom 2023. godine ukupne globalne doznake procijenjene su na više od 647 milijardi dolara, prenosi euronews.
Najveći rast doznaka zabilježen je u Latinskoj Americi i na Karibima (7,7%), dok su doznake prema južnoj Aziji porasle za 5,2 posto, posebno zahvaljujući priljevima u Indiju. Istočna Azija i pacifička regija zabilježile su rast od 1,8 posto, potpomognut doznakama prema Filipinima. Suprotno tome, Subsaharska Afrika zabilježila je pad od 0,3 posto iako ove doznake i dalje igraju ključnu ulogu u zemljama koje se bore s nesigurnošću u opskrbi hranom i visokim razinama duga.
Ključna uloga doznaka
Prema podacima Svjetske banke doznake su drugi najveći izvor vanjskih financijskih tokova u zemljama u razvoju, odmah iza izravnih stranih investicija. Njihova specifičnost leži u tome što dolaze izravno u ruke kućanstava, što omogućuje obiteljima da pokriju osnovne troškove, ulažu u obrazovanje, zdravstvo i stanovanje te prebrode ekonomske krize.
U zemljama poput Srbije, Bosne i Hercegovine ili Hrvatske, doznake često čine značajan dio ukupnog prihoda kućanstava. Sličan obrazac vidljiv je i u drugim istočnoeuropskim zemljama koje primaju novac od građana zaposlenih u zapadnim članicama EU, ali i u SAD-u.
Iako doznake donose financijsku stabilnost mnogim obiteljima, visoki troškovi prekograničnih transakcija i dalje su problem. EU već radi na inicijativama za smanjenje tih troškova, kao i na unaprjeđenju sustava za lakšu i bržu razmjenu novca.
Istovremeno, rast doznaka šalje i važne poruke o globalnim migracijskim tokovima, ekonomskoj ovisnosti o dijaspori te socijalnoj dimenziji ovog financijskog fenomena. Dok zemlje poput Francuske i Njemačke bilježe značajan odljev sredstava, za mnoge istočnoeuropske države, pa i EU kandidate, ovi transferi predstavljaju ključni oslonac lokalnih ekonomija.