Nuklearna fuzija sveti je gral energetike, opće je to stajalište cijeloga svijeta kad se govori o tom polju. Prije nekoliko mjeseci mnogi su se raspisali o velikom koraku na putu prema čistoj i neograničenoj energiji. Ukratko, u Zajedničkom europskom torusu (JET) u Velikoj Britaniji, koji je inovativnim eksperimentima postavio temelje za Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER) i buduće fuzijske elektrane, nuklearna fuzija proizvela je dosad najviše energije u jednom eksperimentu, i to bez korištenja toksične prašine berilija. Ponovno je to u središte zanimanja dovelo fuziju, kojoj se jedni dive, a drugi je se plaše. Naravno, malotko je stručan u tom segmentu, pa ne začuđuje što se o fuziji rijetko govori i piše, no svi se nadamo da će znanstvenici u ovome stoljeću zahvaljujući ITER-u i drugim elektranama utažiti energetsku žeđ i osigurati čistu energiju za cijeli svijet. Drugim riječima, idealan je to primjer svetoga grala industrije.
Brza rješenja
Prije nego što krenemo dalje, treba definirati pojam ‘sveti gral‘. Prema Cambridgeovu rječniku, to je nešto što ljudi žele i traže, ali iznimno je teško pronaći ili dobiti. Naravno, to se mijenjalo tijekom desetljeća i stoljeća, pa je nekada davno sveti gral bio letjeti, što je potaknulo izum aviona. Danas smo malo više usmjereni na digitalno i takozvana brza rješenja (engl. quick fix).
U tehnološkom je sektoru sveti gral kvantno računalstvo, tehnologija koja primjenjuje fenomene kvantne mehanike za izgradnju novih superračunala, odnosno računala visokih performansi koja se upotrebljavaju za rješavanje kompliciranih računalnih zadataka. Zahvaljujući takvim računalima razvoj lijekova, skladištenje energije, proizvodnja i poljoprivreda mogu postati bolji, brži i održiviji. S druge strane, mogla bi razotkriti kibernetičku sigurnosnu infrastrukturu diljem svijeta i time postati i prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Ipak, većina kompanija koje se bave tim područjem gleda pozitivne strane kvantnog računalstva. Među istaknutim su natjecateljima u utrci za sveti gral u IT-u Google, IBM, Microsoft i Amazon.
I dok mnogi od njih najavljuju kvantno računalstvo, prema stručnim časopisima i radovima vidi se da je sveti gral na tom području još u početnoj razvojnoj fazi. Malo dostižniji nazire se u automobilskoj industriji, s autonomnim vozilima koja prepoznaju uvjete oko sebe, uključujući promet, pješake i fizičke opasnosti. Naime, postoji šest razina automatizirane vožnje, od potpune kontrole fizičkog vozača s pomoću napredne tehnologije do vozila koje može funkcionirati bez ikakve ljudske kontrole, odnosno potpuno autonomnog, samovoznog automobila. Više automobilskih kompanija radi na tome, no još nijedna nije ostvarila scenarije iz američkih filmova u kojima automobil potpuno preuzima kontrolu. Zato su potpuno automatizirana vozila i dalje sveti gral te industrije.
Najteže marketingu
Odmaknimo se malo od tehnoloških sektora i pogledajmo koje smo to svete gralove našli ili ih planiramo naći u drugim područjima. Najteže je, čini se, marketingu, koji sveti gral dobije svakih nekoliko godina. Jedni će reći da je to u tom području višekanalni (engl. cross-channel) marketing, a drugi da to nema smisla jer ne funkcioniraju svi komunikacijski kanali jednako, stoga čemu pokušavati. Od izravno usmjerenih oglasa za koje kupci i ne shvaćaju da su oglasi, preko apsolutne korisničke lojalnosti do utjecanja na navike… marketingaši uistinu imaju mnogo svetih gralova koji se kontinuirano mijenjaju, no nekako se svi uvijek vrate na angažman kupaca (engl. customer engagement) – jedini sveti gral oko kojega se svi slažu. S marketingom je usko vezana i prodaja, stoga nije čudno što je sveti gral tog segmenta korisničko iskustvo (engl. customer experience).
Za svaki dio ljudskoga života, za svaku djelatnost i za svaki problem postoji sveti gral koji je ljudska vrsta prepoznala. Uzmimo za primjer mamurluk. Svi se zaklinju u to da imaju brzo rješenje za njegovo rješavanje ‘u samo nekoliko minuta‘, ali instantnog lijeka jednostavno – nema. Prije nekoliko stotina godina jednako je bilo s eliksirom života, napitkom koji bi onomu tko ga popije omogućio vječni život, ili pak kamenom mudraca, koji (osim što podsjeća na genijalni serijal autorice J. K. Rowling) pretvara običan metal u zlato. Danas je to lijek za mamurluk i sredstvo za čišćenje The Pink Stuff britanske tvrtke Star Brands, koje mnogi influenceri predstavljaju kao sveti gral čišćenja jer, navodno, ‘čisti apsolutno sve‘.
Kad smo već kod čišćenja, sveti je gral u tom poslu i Scrub Daddy, proizvod istoimene tvrtke čiji je osnivač i inovator Aaron Krause. On je 2012. svoj proizvod predstavio u američkoj emisiji ‘Shart Tank‘, pridobio investitoricu Lori Greiner i prikupio investiciju od dvjesto tisuća dolara. Tvrtka je prošle godine od prodaje sredstava za čišćenje zaradila 220 milijuna dolara te postala jedna od najuspješnijih u povijesti emisije ‘Shark Tank‘. Svi kupci njezinih proizvoda već je dvanaest godina smatraju svetim gralom čišćenja (ili barem nečim iznimno blizu tomu).
Još jedan sveti gral oduvijek je bio brzo, jeftino i sigurno mršavljenje. U protekla dva stoljeća ljudi su iskušavali mnoge metode za brz gubitak težine, no iako se to sa znanstvenoga gledišta pokazalo opasnim za zdravlje pojedinca, ništa ljudsku vrstu neće spriječiti u izbjegavanju kvalitetne prehrane i traženju brzog rješenja. Dijeta, psihoterapija, tjelovježba, operacija – sve se isprobalo, a kad se ni to nije isplatilo, okrenuli smo se farmaciji, odnosno lijeku za mršavljenje, bila to pilula, injekcija ili tonik.
Međutim, povijest lijekova za mršavljenje nije blistava. Tijekom godina bilo je pregršt popularnih lijekova za liječenje prekomjerne težine, ali svi su s vremenom izgubili popularnost, neki su čak i zabranjeni. Posljednji je najpoznatiji Ozempic, lijek za dijabetes koji se toliko masovno upotrebljava za mršavljenje da jedno vrijeme oboljeli od dijabetesa nisu imali dovoljno toga prijeko im potrebnog lijeka. Sve to rezultiralo je većom proizvodnjom Ozempica, dakle obostranom korišću za proizvođača lijeka, kompaniju Novo Nordisk, i sve one koji žude za lijekom čak i nakon masovnih priznanja da vam može naštetiti ako ste potpuno zdravi i upotrebljavate ga za mršavljenje.
Kad smo već kod medicine, sveti su gralovi, naravno, i univerzalni lijek protiv raka, regeneracija organa, lijek za Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest te predviđanje bolesti prije pojave simptoma. Lijeka za te bolesti, nažalost, još nema, a regeneracija organa daleko je od primjene na ljudima, no predviđanje bi nam uskoro moglo biti dostupno zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, koja bi mogla preporoditi medicinu. Trenutačno se, recimo, razvija za najprecizniju dijagnostiku.
Suradnja s AI-jem
Druge znanstvene grane također se koriste umjetnom inteligencijom, jedna od njih je i astrobiologija. Vrhunski znanstvenici planiraju upregnuti AI u potragu za životom u svemiru. Dakle, ako je ikada bilo života na Marsu ili ako negdje još postoji – američki bi znanstvenici to trebali otkriti.
Na kraju, široko je rasprostranjen i sveti gral genetički preinačenih biljaka otpornih na klimatske promjene. Sve smo bliže i tom svetom gralu, pogotovo nakon što je Europski parlament u veljači dao potporu upotrebi novih genomskih tehnologija u poljoprivredi koje bi trebale povećati otpornost sustava proizvodnje hrane jer će biljke dobivene tim tehnikama biti otpornije na klimatske promjene, bolesti i nametnike te će zahtijevati manje gnojiva ili pesticida. Čini se da je na poljoprivredi red da osmisli neki novi sveti gral, možda hidroponiku ili aeroponiku, odnosno tehnike uzgoja biljaka bez tla, uporabom hranjivih otopina i magle, a možda odsad i ona treba malo produbiti suradnju s umjetnom inteligencijom.