Biznis i politika
StoryEditor

Svijet 2022.: Sadržajna godina ispunjena uglavnom lošim vijestima

29. Prosinac 2022.
Vladimir Putin, ruski predsjednik

Nagli uzlet na krilima otvaranja nakon pandemijskih mjera nije potrajao jer je ova godina vrlo brzo donijela jednako naglo otrježnjenje, najviše zbog ruskog napada na Ukrajinu koji je gospodarski uspon i početni optimizam preokrenuo u prijetnju recesijom

Kao i svaka godina, 2022. imala je svoje uspone i padove, s tim da je klatno ipak više naginjalo na onu negativnu stranu. Unatoč određenoj otpornosti izgrađenoj nakon pandemije mnogi su događaji potresli svijet ove godine, bilo da je riječ o ratu u Ukrajini, inflaciji, višim kamatama bilo o velikom padu tehnološke industrije. U 2022. zabilježen je stalan utjecaj porasta inflacije kao rezultata pandemije bolesti COVID--19, na što se samo nadovezala ruska invazija na Ukrajinu, a sve to produbilo je probleme koji su se kuhali još od 2020. 

Ruska invazija: Kuhala se od 2014.

Svakako najvažniji i najtužniji događaj koji je obilježio ovu godinu, a možda će i iduću, ruska je invazija na Ukrajinu. ‘Sigurno neće napasti‘, moglo se čuti od raznih stručnjaka koji su komentirali veliko gomilanje ruskih snaga na ukrajinskim granicama početkom veljače. Međutim, te su se procjene pokazale pogrešnima. Ruska je vojska 24. veljače ušla u Donbas, regiju na istoku Ukrajine, a nekoliko dana prije toga ruski je predsjednik Vladimir Putin priznao dvije samoproglašene paradržave unutar ukrajinskih granica: Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku. Kuhalo se to još od 2014., kad je Putin anektirao Krim i upozorio da bi NATO-ovo širenje prema ruskim granicama moglo izazvati takve akcije. Bio je to početak nikad proglašenoga rata, najvećega oružanog sukoba u Europi od Drugoga svjetskog rata, kojemu se još ne nazire kraj.

Sankcije protiv Rusije: Od pojedinaca do cijeloga gospodarstva

Kao odgovor na rusku invaziju Europska unija po brzom je postupku uvela niz sankcija za Putinovu Rusiju, njega samoga i njegovu svitu. Svrha je tih mjera bila, i ostala, oslabiti gospodarsku osnovu Rusije, lišiti je ključnih tehnologija i tržišta te tako znatno ograničiti njezinu sposobnost ratovanja. Paket mjera trebao je imati goleme posljedice za rusko gospodarstvo jer su obuhvaćeni gotovo svi njegovi sektori, od financijskog i energetskog preko tehnološkog do prometnog. Uz mjere prema gospodarstvu sankcijama su obilježeni i mnogi pojedinci, oligarsi te svi ostali Putinu bliski ljudi, poput ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Europska unija uvela je i mjere ograničavanja protiv svih članova Nacionalnog vijeća sigurnosti Ruske Federacije te članova i članica ruske Dume koji su poduprli Rusiju u neposrednom priznavanju samoproglašenih republika Donjecka i Luganska. Treba dodati da su se sankcije nekoliko puta proširivale kako bi što više obuzdale Putina i rusko gospodarstvo.

Izbori u Francuskoj: Macron izgubio apsolutnu većinu u Parlamentu

Francuska se (možda je bolje reći – Emmanuel Macron) ove godine suočila s dva izbora: najprije su u travnju održani predsjednički izbori, a samo dva mjeseca poslije i parlamentarni. Iako se prije predsjedničkih izbora govorilo o ‘kraju Europe kakvu poznajemo‘ zbog moguće pobjede desničarke Marine Le Pen, ništa se važno nije dogodilo. U drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora nije bilo iznenađenja pa je Macron ostao u predsjedničkoj fotelji. Čini se da je radikalan imidž Le Pen na kraju ipak stajao pobjede jer su ljudi, kako to u demokracijama sve češće biva, više glasali ‘protiv‘ nego ‘za‘. Ipak, Macron nije bio te sreće samo dva mjeseca poslije kad je na parlamentarnim izborima doživio težak poraz. Njegov savez centra Zajedno izgubio je apsolutnu većinu, što znači da je prisiljen na suradnju s koalicijskim partnerima. Taj savez, sastavljen od bivših socijalista i konzervativaca, pao je s 350 na 245 zastupničkih mjesta. Druga parlamentarna frakcija po veličini postala je ujedinjena ljevica koja se okupila oko vođe Jean-Luca Mélenchona, a na drugoj strani političkog spektra, s 89 mandata, našla se desnica okupljena oko Le Pen. Konzervativci su sa 61 mandatom završili na razočaravajućemu četvrtome mjestu. Izbore je obilježila vrlo mala izlaznost – čak 54 posto Francuza nije nikomu​ dalo svoj glas.

Izbori u Italiji: Braća Italije u uzlaznoj putanji

Desnica na čelu s Giorgiom Meloni trijumfirala je na talijanskim izborima ove godine. Bilo je to iznenađenje jer je stranka Braća Italije kojoj pripada Meloni na izborima 2018. osvojila samo 4,3 posto glasova, a ove godine odnijela je suverenu pobjedu s više od 25 posto osvojenih glasova. Desni blok sveukupno je osvojio 43,8 posto glasova, što znači da u Donjemu zastupničkom domu raspolaže s 237 od 400 mjesta, a u Senatu ima 115 od 200 mjesta, pa je tako osvojio uvjerljivu većinu. Zahvaljujući tim izborima Meloni je postala prva premijerka u Italiji, no spočitavalo joj se da je izbore dobila zbog rigidne politike prema migrantima i seksualnim manjinama. Nakon pobjede ublažila je retoriku, no ostaje činjenica da Talijani trenutačno imaju vrlo konzervativnu i vrlo desno orijentiranu vladu neofašističkih korijena (Braća Italije nastala su na nasljeđu postfašističke stranke Talijanski društveni pokret, koja je prestala postojati 1990.).

Ograničenje cijena nafte: 60 dolara po barelu

Ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, o kojem su se dogovorili Europska unija, G7, kojim ove godine​ predsjeda Njemačka pod vodstvom kancelara Olafa Scholza, i Australija, stupilo je na snagu početkom prosinca. Vijeće Europske unije odlučilo je odrediti gornju granicu cijena sirove nafte, naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala koji su podrijetlom iz Rusije ili su izvezeni iz te zemlje. Glavni je cilj ograničenja drastično smanjiti prihode koje Rusija ostvaruje na tom tržištu. Cilj je također izbjeći dodatne skokove cijena na globalnoj razini. Sankcije Europske unije u početku su bile usmjerene na smanjenje prihoda Putinova ratnog stroja, no teško ispregovarana gornja granica trenutačno je uglavnom usmjerena na ublažavanje utjecaja energetske krize kojoj se kraj još uvije ne vidi.

Kina: Xi puta tri i politika ‘zero covid‘

Svijet je pozorno pratio ovogodišnji, 20. kongres Komunističke partije Kine na kojemu je Xi Jinping još jednom, treći put, proglašen predsjednikom. Kina je ove godine pokazala i da politika nulte stope covida jednostavno ne funkcionira niti će ikad funkcionirati. Njezino gospodarstvo cijelu se godinu bori sa zastojem radi suzbijanja epidemije, a sve ostale države već su ‘odavno‘ počele normalno živjeti. Kinesku godinu tigra obilježio je i urušeni odnos sa SAD-om, koji Kinu smatra najvećom prijetnjom, većom i od Rusije. Početkom listopada administracija predsjednika Joea Bidena najavila je sveobuhvatnu kontrolu izvoza, što će ljudima i tvrtkama u Kini uskratiti mnogo naprednih tehnologija američkog podrijetla i proizvoda koji se oslanjaju na njih. Zbog toga je Xi pozvao Kinu na ‘okretanje prema sebi‘. Također, Kina je godinu počela s ciljem gospodarskog rasta od oko 5,5 posto, no očekivani rast BDP-a samo je 3,2 posto, što je najlošiji rezultat te zemlje od 1976., posljednje godine desetljeća duge Maove kulturne revolucije koja je uništila gospodarstvo.

Inflacija i kamatne stope na rekordnoj razini

Kako bi se obuzdala inflacija i potaknuo rast gospodarstva, središnje banke dizale su kamatne stope, i to više nego ikada prije. FED, kojim upravlja Jerome Powell, podignuo je ključne kamatne stope više nego u posljednje 22 godine, za agresivnih 0,75 postotnih bodova, od 3,75 do četiri posto, što je najviša razina od početka 2008. Tako brzo zaoštravanje monetarne politike ne pamti se od početka 80-ih godina prošlog stoljeća, kad je inflacija bila visoka kao sada. I Europska središnja banka (ECB) ove je godine u tri navrata podizala referentne kamatne stope; one su sada na najvišim razinama od 2009. godine.

Tehnološka otpuštanja nakon dvije godine

Nakon dvije godine pandemije, u kojima su tehnološke tvrtke doživljavale svoje najbolje dane, stiglo je brzo otrježnjenje zbog masovnih otkaza koji su 2022. pokorili industriju. Ekonomska neizvjesnost, slab učinak 2022., smanjenje proračuna za oglašavanje, više kamatne stope te stroži financijski uvjeti utjecali su na profite tehnoloških tvrtki koje su, ‘kako bi se spasile‘, najprije udarile po radnicima. Treba reći i da su u posljednje dvije godine iste te tvrtke zaposlile mnogo novih ljudi pa se, zapravo, ne treba čuditi tomu da su mnogi od njih ostali bez posla, vjerojatno ne zadugo. Među najvećim djeliteljima otkaza ističu se Meta, Twitter i Amazon. Ipak, oblaci nad IT sektorom nisu spriječili jednog od najbogatijih ljudi na svijetu Elona Muska da preuzme Twitter.

Pad kriptotržišta i bankrot FTX-a

Početak godine bio je sjajan za kriptoindustriju​. Bitcoin je vrijedio više od 64 tisuće dolara, a rast su pratile i druge kriptovalute. Kriptomjenjačnice su počele sponzorirati sve moguće sportove, brendirati sportske arene i koristiti se istim tim sportašima i slavnim ličnostima za promidžbu. Međutim, svijet se našao u energetskoj i financijskoj krizi koja se vrlo brzo prelila i u kriptosvijet. Do kraja godine najveća kriptovaluta izgubila je više od dvije trećine vrijednosti, a trenutačna je cijena oko 17 tisuća dolara. Kriptogodinu ​zakucao je ​FTX završivši u bankrotu, a osnivač Sam Bankman-Fried završio je u zatvoru zbog malverzacija. Povjerenje u industriju se srozalo.

ChatGPT: Hoće li nas zamijeniti AI?

Ništa ove godine nije eksplodiralo u medijima toliko kao ChatGPT, chatbot umjetne inteligencije koji stvara detaljne tekstove na temelju samo nekoliko pojmova, iza kojega stoji šef OpenAI-ja Sam Altman. Piše pjesme, eseje, čak daje primjere kodova za gotovo sve. Programeri su u strahu, kao i novinski urednici. ‘Hoće li nas AI istisnuti jer njegovi tekstovi i kodovi izgledaju i zvuče savršeno?‘ Panika je u zraku. Čak i Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović piše kolumne o tom chatbotu i pokreće edukacije u redakciji – da bismo iz ove priče na kraju mi izišli kao pobjednici.

24. svibanj 2024 02:40