‘;
Usprkos pokušajima Europske unije da se nametne kao relevantna sugovornica na globalnoj sceni, u godini iza nas postalo je možda nikad jasnije da nije u stanju utjecati ni na događaje u vlastitom dvorištu. Politički i vojno odavno nevažna, Europa sad ubrzano i ekonomski slabi, što bi mogao biti posljednji čavao u lijesu njezinih globalnih ambicija
Godina na izmaku završava s natruhama optimizma – i to o njoj treba najviše pamtiti. Rat u Ukrajini mogao bi biti završen 2025. jer su i Ukrajina i Rusija donekle spremne za pregovore i ustupke. Obje su iscrpljene, što su prve dobre vijesti otkako je taj sukob počeo. Kakvu će ulogu u njegovu završetku odigrati novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji tek u siječnju iduće godine službeno preuzima Bijelu kuću, nije još sasvim jasno, to više što se sâm još tijekom kampanje trudio oko narativa da će upravo on biti taj koji će završiti rusko-ukrajinski rat. Bude li nova američka administracija davala potporu kraju tog rata, drugi će, sasvim je sigurno, raspiriti. Riječ je o trgovinskom ratu s Kinom u koji Trump neapologetski ulazi najavljujući visoke carine na sav uvoz iz te zemlje.
Trumpov pristup trgovini tijekom njegova prvog mandata bio je usmjeren na protekcionizam, carine i pokušaj smanjenja trgovinskog deficita SAD-a, a i sada nastavlja politiku America First, što bi moglo rezultirati novim trgovinskim napetostima ne samo s Kinom nego i s EU-om i drugim zemljama. To bi moglo izazvati globalnu nesigurnost u trgovinskim odnosima i dobavnim lancima.
Novi obrisi
Zbog sve veće nesnošljivosti globalna trgovina dobiva nove obrise: kineski investitori ulaze na tržišta poput Meksika i zapadnog Balkana kako bi sa svojih proizvoda skinuli etikete Made in China i kako bi se osigurao koliko-toliko funkcionalan globalni opskrbni lanac. Premda se u protekloj godini mnogo govorilo o promjeni svjetskog poretka, zasad za takav scenarij nema mjesta. Nije tako jednostavno ugroziti američku unipolarnu moć, a to još neće uspjeti čak ni BRICS-u.
Naime, on je 2024. napravio korake prema jačanju svoje ekonomske i političke moći, posebno proširenjem članstva i inicijativama za dedolarizaciju. Međutim, unutarnji izazovi i razlike među članicama mogli bi usporiti ostvarivanje ambicioznih ciljeva. Iduće godine fokusirat će se na daljnje proširivanje ekonomskih i infrastrukturnih veza te jačanje globalnog utjecaja inicijativama za multipolarni svijet. Imajući to na umu, BRICS svakako treba pratiti. Toj organizaciji država svakako ne pomaže što će kinesko gospodarstvo i sljedeće godini imati velike izazove, najviše zbog prelaska na novi ekonomski model, utemeljen ne samo na proizvodnji nego i na inovacijama, iako to ne znači da neće biti unutarnjih ekonomskih neravnoteža. Ima ih i sada, ali Kina ih premošćuje. Hoće li u tome posustati i hoće li neravnoteže izazvati eskalaciju s Tajvanom, ovisi samo o jednom čovjeku, ali zasad se nitko ne kladi na to da sukoba sigurno biti neće.
Loša je vijest ta da globalna važnost Europske unije opada. Odavno nije bila nevažniji čimbenik na geopolitičkoj sceni, ali unatoč tomu politika Bruxellesa kroji se na temeljima ‘prosperitetne i konkurentne Europe‘. Ti temelji uključuju i dalje Zeleni plan, digitalizaciju, automatizaciju te snažnu i sigurnu Europu. Snažna i sigurna Europa nisu opredjeljenje Komisije, nego zapovijed europskoga glavnog saveznika SAD-a koji je jasno dao do znanja da neće štititi one koji ne izdvajaju za obranu najmanje dva posto svog BDP-a, a ti će se zahtjevi u budućnosti samo povećavati.
Ne samo da će sve zemlje EU-a morati izdvajati više za obranu, morat će pojačati i ulaganja u sigurnost, pa tako i u, primjerice, obnovu svojih skloništa, što mnoge zemlje, i Hrvatsku, tek čeka. A dok više izdvajamo za obranu, ostaje nam manje novca za pomoć ključnim industrijama, poput automobilske, zbog kojih se trese njemačko gospodarstvo. Dogodi li se kriza u Francuskoj zbog javnog duga i deficita, cijela eurozona mogla bi se naći u situaciji bez presedana koja bi mogla ostaviti trajne ekonomske posljedice.
Kao da sve to nije dovoljno, klimatske promjene postale su još ozbiljniji izazov. Cijelu retrospektivu 2024. godine pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.