U kategoriji regulacije i poreza, Hrvatska odskače od ostatka Europe i svijeta kada je u pitanju broj dana za dobivanje dozvole za rad s daleko većim brojem, 132.5, nego ostale države čiji se broj kreće oko 40. Porezne stope također se navode kao glavno ograničenje prilikom poslovanja, stoji u najnovijem istraživanju Enterprise Surveys Svjetske banke za Hrvatsku. U istraživanju koje se provodilo od ožujka 2023. do veljače 2024. sudjelovalo je ukupno 474 tvrtke u Hrvatskoj.
Kao najveće prepreke s kojima se hrvatske tvrtke suočavaju navodi se na prvom mjestu neadekvatno i nedovoljno osposobljena radna snaga, na drugom mjestu je visoka stopa poreza te se na trećem mjestu našao neformalni sektor. Prakse neformalnog sektora označavaju ekonomske aktivnosti nad kojima država nema odgovarajući nadzor, odnosno koje se nalaze na rubu zakona u takozvanoj, sivoj zoni. Na petom mjestu kao problem navodi se korupcija.
Inače, ovo istraživanje Svjetske banke provedeno je s preko 125 tisuće poslovnih ustanova, odnosno tvrtki, u 146 država, sa ciljem kreiranja preko sto indikatora koji bi trebali služiti kao mjerilo za proučavanje kvalitete poslovnog okruženja diljem svijeta. Pojedina država anketirana je svakih tri do četiri godine, a među njima se nalazi i Hrvatska.
Istraživanje je predstavilo ključne prepreke s kojima se tvrtke, pretežito privatnog sektora, u Hrvatskoj suočavaju te indikatore u ekonomiji diljem regije za svaku temu iz poslovnog svijeta. Hrvatska je tako u istraživanju geografski smještena u države Europe i središnje Azije. U kategoriji prihoda nalazi se među onima s visokim prihodima, s BDP-om po glavi stanovnika od 17,630 američkih dolara. Bitna stavka je i broj stanovnika, a Hrvatska broji 3.854,000 stanovnika prema podacima zadnjeg popisa stanovništva.
Sektori koji su obuhvaćeni prilikom istraživanja su proizvodnja, maloprodaja, hotelijerstvo te ostale usluge. Prednjače upravo ostale usluge od kojih ih je sudjelovalo 160, te slijedi proizvodnja sa 147, a najmanji broj obuhvatio je hotelijerstvo. Po veličini, najveći broj ispitanika bio je iz sektora malih tvrtki u koje spadaju sve one sa pet do devetnaest zaposlenika. Najmanji broj ispitanih tvrtki bilo je iz kategorije velikih tvrtki od preko stotinu zaposlenika. Tvrtke su prostorno otprilike jednako raspoređene kada je u pitanju broj onih koje su uključene u istraživanje, najveći broj ih je iz Panonske Hrvatske, slijedi Jadran, Sjeverna Hrvatska pa zatim Grad Zagreb.
Najviše podmićivanja u Sjevernoj Hrvatskoj
Indikatori koji bi trebali služiti kao mjerilo za proučavanje kvalitete poslovnog okruženja diljem svijeta bili su iz područja regulacije i poreza, korupcije, prakse upravljanja, neformalnosti, spola, financija, infrastrukture, inovacije i tehnologije, prodaje te radne snage. Posebna tablica obuhvatila je neke od najvećih prepreka s kojima se tvrtke suočavaju.
Tako je najveći postotak podmićivanja zabilježen na prostoru Sjeverne Hrvatske, gdje je 11.7 posto tvrtki doživjelo barem jedan zahtjev za plaćanje mita, ali prema općenitim brojkama, Hrvatska ne odudara previše od ostatka svijeta. Grad Zagreb je prema postocima pobijedio kada je u pitanju postotak javnih transakcija u kojima je zatražen dar ili neformalno plaćanje. Sjeverna Hrvatska zabilježila je 29 posto tvrtki za koje se očekuje da će dati darove za dobivanje električnog priključka. Po pitanju korupcije, u ovom dijelu može se zaključiti da se sjever Hrvatske najviše suočava s ovim problemom, a slijedi ga Grad Zagreb.
Brojke za Hrvatsku su nešto više u usporedbi s ostatkom Europe i svijeta kada se govori o praksama upravljanja kao što su poduzimanje akcije kada se pojavi problem, vrijeme posvećeno proizvodnji te u kojoj mjeri se osobe koje nisu na vodećim pozicijama unapređuju na temelju postignuća. Hrvatska ovdje ide u korak s Europom i ostatkom svijeta ili čak bilježi veće postotke.
Indeks neformalnosti u koji spada, na primjer, postotak tvrtki koje se natječu protiv neregistriranih ili neformalnih tvrtki, je otprilike po postocima isti kao i ostatak Europe.
Dio istraživanja koji je obuhvatio spol u sastavu ispitanih tvrtki ukazuje na to da otprilike imamo sličan postotak žena koje su zastupljene u poslovanju određenih tvrtki kao i ostatak Europe, ali broj radnica koje su trajno zaposlene i rade puno radno vrijeme, ali ne u sektoru proizvodnje je nešto veći od ostalih. Postotak tvrtki u većinski ženskom vlasništvu je 18.5, a postotak tvrtki sa ženskim udjelom u vlasništvu je 34.3.
Postotak tvrtki koje koriste banke za financiranje investicija je nešto veći od ostatka svijeta i Europe. U kategoriji infrastrukture, tvrtke navode da im najveći problem predstavlja električna energija gdje je broj dana koji su potrebni da bi se vratila adekvatna električna povezanost veći od uobičajenog.
Hrvatska po pitanju inovacija nije postigla najbolje rezultate gdje se navodi da je postotak novo proizvedenih proizvoda ili usluga nizak, ali je zato postotak tvrtki koje su svjetski prepoznate po certifikatu kvalitete puno veći. U prodaji smo po postotku visoko što se tiče tvrtki koje nešto izvoze direktno. Zaostajemo za brojem tvrtki koje nude formalnu obuku za posao te nam nedostaje radne snage.