Biznis i politika
StoryEditor

Svjetska banka: Stabilizacija globalnog rasta prvi put u tri godine, ali i dalje sporije nego prije pandemije

11. Lipanj 2024.
foto Getty Images/istockphoto
Prema najnovijem izvješću Svjetske banke Global Economic Prospects svjetsko gospodarstvo trebalo bi se stabilizirati prvi put u tri godine u 2024., ali na razini nižoj od ranije zabilježenih povijesnih razina.
 
Očekuje se da će globalni rast 2024. biti stabilan na razini od 2,6 posto, prije nego što se približi prosječnih 2,7 posto u razdoblju 2025. – 2026. To je znatno niže od prosječnih 3,1 postou godinama prije izbijanja bolesti COVID-19. Prognoze upućuju na to da bi u razdoblju 2024. – 2026. zemlje koje zajedno čine više od 80 posto svjetskog stanovništva i svjetskog BDP-a i dalje bilježile sporiji rast od onoga u godinama prije krize COVID-19.
 
Prema projekcijama, u razdoblju 2024. – 2025. zemlje u razvoju općenito bi trebale rasti po prosječnoj stopi od četiri posto, odnosno nešto nižoj nego u 2023. Očekuje se da će u zemljama s niskim dohotkom rast ubrzati s 3,8 posto u 2023. na pet posto u 2024. Međutim, prognoze za 2024. odražavaju pad zabilježen u tri četvrtine zemalja s niskim dohotkom u odnosu na siječanj. U naprednim zemljama rast će biti stabilan na razini od 1,5 posto u 2024., prije nego što ubrza na 1,7 posto u 2025.
 
- Četiri godine nakon poremećaja uzrokovanih pandemijom, sukobima, inflacijom i pooštravanjem monetarnih politika čini se da se globalni gospodarski rast stabilizira - rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist i viši potpredsjednik Grupe Svjetske banke.
 
- Međutim, rast je niži nego prije 2020. Još više zabrinjavaju izgledi za najsiromašnije zemlje svijeta. Te se zemlje suočavaju s iscrpljujućim razinama servisiranja duga, sve slabijim mogućnostima međunarodne trgovine i štetnim događajima uzrokovanima klimatskim promjenama. Zemlje u razvoju morat će pronaći načine poticanja privatnih ulaganja, smanjenja javnog duga te poboljšanja obrazovanja, zdravstva i temeljne infrastrukture. Najsiromašnije među njima, osobito 75 zemalja koje imaju pravo na pomoć Međunarodnog udruženja za razvoj po povlaštenim uvjetima, neće to moći učiniti bez međunarodne potpore - izjavio je Gill.
 
Očekuje se da će ove godine četvrtina zemalja u razvoju ostati siromašnija nego što su to bile neposredno prije pandemije, u 2019. Taj je udio dvostruko veći za zemlje u osjetljivom položaju zahvaćene sukobima. Osim toga, u razdoblju 2020. – 2024. razlika u dohotku između zemalja u razvoju i naprednih zemalja povećat će se u gotovo polovini zemalja u razvoju, što je najveći udio od 1990-ih. Očekuje se da će dohodak po stanovniku u tim zemljama, koji je važan pokazatelj životnog standarda, u prosjeku rasti za tri posto do 2026., odnosno znatno manje od prosjeka od 3,8 posto u godinama prije bolesti COVID-19.

Odgoditi snižavanje kamatnih stopa

Globalna inflacija trebala bi se ublažiti na 3,5 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025., ali sporije od dinamike koja je prognozirana prije samo šest mjeseci. Zbog toga se očekuje da će brojne središnje banke i dalje biti oprezne u snižavanju kamatnih stopa. Globalne kamatne stope vjerojatno će ostati visoke u usporedbi s razinama u posljednjim desetljećima te će u prosjeku u razdoblju 2025. – 2026. iznositi oko četiri posto, otprilike dvostruko više nego u razdoblju 2000. – 2019.
 
- Iako su se cijene hrane i energenata blago smanjile u cijelom svijetu, temeljna inflacija i dalje je relativno visoka, a mogla bi tako i ostati - rekao je Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista i direktor Grupe za globalne gospodarske izglede u Svjetskoj banci. - Zbog toga bi središnje banke u najvećim naprednim zemljama mogle odgoditi snižavanje kamatnih stopa. Više kamatne stope na dulje vrijeme dovele bi do pooštravanja globalnih financijskih uvjeta i puno slabijeg rasta u zemljama u razvoju - dodao je Kose.
 
Najnovije izvješće Global Economic Prospects sadrži i dva analitička poglavlja koja se bave aktualnim temama. U prvom se opisuje način na koji se javna ulaganja mogu iskoristiti za ubrzavanje privatnih ulaganja i poticanje gospodarskog rasta. Rezultati pokazuju da se rast javnih ulaganja u zemljama u razvoju prepolovio od globalne financijske krize te se u posljednjih deset godina smanjio na prosječnih pet posto godišnje. Međutim, javna ulaganja mogu biti moćan alat javnih politika. U zemljama u razvoju s dovoljno fiskalnog prostora i učinkovitom državnom potrošnjom povećanjem javnih ulaganja za jedan posto BDP-a output se u srednjoročnom razdoblju može povećati za do 1,6 posto.
 
U drugom analitičkom poglavlju istražuje se zašto se male zemlje, odnosno zemlje s otprilike 1,5 milijuna stanovnika ili manje, kontinuirano bore s fiskalnim poteškoćama. Dvije petine od 35 malih zemalja u razvoju u riziku su od nemogućnosti ispunjavanja financijskih obveza ili su već u toj situaciji. To je otprilike dvostruko veći udio nego među ostalim zemljama u razvoju. Potrebne su sveobuhvatne reforme za otklanjanje fiskalnih izazova malih zemalja. Prihodi bi se mogli prikupiti iz stabilnije i sigurnije porezne osnovice. Mogla bi se povećati i učinkovitost potrošnje, osobito u zdravstvu, obrazovanju i infrastrukturi. U svrhu upravljanja učestalijim prirodnim katastrofama i drugim šokovima mogli bi se donijeti fiskalni okviri. Ciljanim i koordiniranim globalnim javnim politikama te bi se zemlje mogle postaviti na održiviji fiskalni put.
11. srpanj 2024 10:24