Svjetska tržišta volatilna: U fokusu geopolitički rizici i slab dolar

Ako je prije dva tjedna sve bilo bullish i zeleno, prošli tjedan je bio njegova suprotnosti. Sve je bilo u crvenom i bearish. Rekli bi potpuno neočekivano, obzirom da je tjedan prije bio potpuno u znaku izraelsko-američkih napada na Iran i da se očekivao nekakav odgovor Irana. Na kraju je taj odgovor, srećom po čovječanstvo, bio poprilično blag, što je bio automatski signal tržištu da eliminira premije na rizik ugrađene u razne burzovne robe samo tjedan dana ranije. Bearish za robna, bullish za financijska tržišta.

Potpomognuto najavom primirja, burze su tjedan završile u crvenom, uz uzimanje profita na kraju tjedna, zbog čega je došlo do male stabilizacije cijena na tržištu. Sve u svemu, volatilnost je tu. Uz sve to, dolar je dodatno oslabio na najnižu razinu u zadnje skoro četiri godine, na 1,17 u odnosu na euro, što stvara dodatan pritisak na europske cijene. Od početka godine, u odnosu na euro, dolar je oslabio 13 posto, a DXY je pao na najnižu razinu u zadnje tri i pol godine.

I ovaj tjedan bi mogao biti zanimljiv. U agri svijetu, počinjemo s važnim izvještajem o zalihama i sjetvi u SAD-u. Povijesno gledano, ovo izvješće znalo je donijeti velika iznenađenja u vezi s količinom kukuruza i soje koju su poljoprivrednici zapravo posijali, kao i zalihama na poljoprivrednim gospodarstvima na dan 1. lipnja. Ovo je jedan od najnestabilnijih izvještaja za agri tržišta. Dodatno, tjedan će biti kraći od uobičajenog zbog američkog praznika u petak, pa će i trgovanje na tržištima biti tome prilagođeno. Povrh toga, trgovci će pratiti informacije oko stanja na Bliskom Istoku, kretanje dolara koji i dalje slabi, sve novosti oko trgovinskih sporazuma, vremenske prognoze, ponude roba iz Južne Amerike, kao i pozicioniranje hedge fondova.

Što ako predsjednik Donald Trump produži trenutnu pauzu u vezi s recipročnim tarifama,držeći ih na 10 posto za sve još godinu dana dok radi na trgovinskim sporazumima? Što ako je to njegova strategija. Kakav bi bio očekivani utjecaj? Odjednom bi neizvjesnost koja koči tvrtke i potrošače zamijenio osjećaj sigurnosti. To bi pak moglo dovesti do naglog gospodarskog rasta koji povećava prihode bez značajne inflacije, posebno ako cijene energije ostanu relativno niske. Sljedeća dva tjedna vjerojatno će nam puno reći o tome kakva je Trumpova strategija zapravo. Povezano s time, treba spomenuti da je u petak S&P 500 indeks dosegao rekordnu razinu.

Najoštriji tjedni pad cijene nafte

Na svjetskim su tržištima terminske cijene nafte prošloga tjedna potonule više od 11 posto, najoštriji tjedni pad cijene u više od dvije godine, jer se smanjio rizik i strah od poremećaja isporuka nafte s Bliskog istoka. Od straha u najcrnji scenarij, zatvaranja Hormuškog tjesnaca do primirja u svega nekoliko dana. Impresivno. Tako smo se ponovno vratili na razini oko 65 dolara po barelu. To je još i mogućnost da OPEC+ dodatno poveća proizvodnju nafte. Međutim, Iran sumnja da će primirje s Izraelom potrajati, upozoravajući na odmazdu ako se napadi nastave. U međuvremenu, predsjednik Trump sugerirao je da bi mogao podržati eventualno ublažavanje sankcija Iranu "ako mogu biti mirni".

Zanimljiv je pogled na što se danas potroši barel nafte. Nafta nije samo gorivo; to je svestrana sirovina koja pokreće gospodarstva, prevozi ljude i robu te čini osnovu bezbrojnih proizvoda koje svakodnevno koristimo. Kada postotno razdjelimo barel nafte, onda najveći udio (35,8 posto) odlazi na benzin, koji pokreće milijune automobila diljem svijeta. Nadalje, 25,9 posto je dizel, ključan na transport i industrijske strojeve. Tu je onda 22,2 posto za voskove, maziva i sredstva za poliranje. Često zanemareni, ovi nusproizvodi bitni su za proizvodnju, održavanje i potrošačku robu. Na brodsko gorivo otpada pet posto, dok na mlazno gorivo 4,7 posto. Petrokemijske sirovine su dodatnih 4,1 posto, što je temelj za plastiku, kemikalije i sintetičke materijale. I na kraju 2,3 posto asfalt.

Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF pale su na 33 eura/MWh, što je najniža razina u osam tjedana. Uklonjena je premija rizika, uz istodobno slabu potražnju za LNG-om iz Kine, zbog usporavanja gospodarstva i povećanih američkih carina. Osim toga, EU je postigao dogovor o ublažavanju pravila skladištenja plina, omogućujući zemljama da ispune cilj od 90 posto popunjenosti kapaciteta između 1. listopada i 1. prosinca.

Cijene bakra blizu rekordnih razina

U agri svijetu, premda geopolitika stvara okvire, ulazimo u tzv. weather market i to će sada biti glavni faktor na tržištu. Mars procjenjuje prinose za usjeve u EU u 2025. boljim nego petogodišnji prosjek. Kukuruz 7,46 tona/ha (pet posto bolje nego petogodišnji prosjek), pšenica 6,04 tona/ha (također pet posto bolje nego prosjek) i ječam 5,23 tona/ha (10 posto bolje nego prosjek). EU procjenjuje da će žetva pšenice biti 128,2 milijuna tona, 15 posto više nego prošle godine. Vrijeme za sada u Europi uglavnom dobro, jedino problemi u našoj regiji. Povoljni su uvijeti i u SAD-u, a i u Južnoj Americi. Prošli su tjedan fondovi smanjili svoje short pozicije na pšenici, na 27 milijuna tona. Na kukuruzu je short pozicija 22,2 milijuna tona, a niti na kompleksu soje nije bilo promjena: 9,2 milijuna tona short sojina sačma, 6,4 milijuna tona long soja i 1,6 milijuna tona long sojino ulje.

Cijene bakra porasle su na razinu iznad pet dolara/lbs, blizu rekordnih razina, usred rastuće zabrinutosti zbog smanjenja globalne ponude. Zalihe Londonske burze metala ponovno su pale prošli tjedan, spustivši se na 9 tisuću tona, najnižu razinu u gotovo dvije godine. Slično tome, podaci sa Šangajske burze terminskih ugovora pokazali su da su zalihe bakra pale za 19,11 posto, na 81 tisuću tona, dosegnuvši jednomjesečni minimum. Pad zaliha dolazi u trenutku kada trgovci preusmjeravaju pošiljke prema SAD-u kako bi se izborili s potencijalnim carinama. Otkad je Trumpova administracija u veljači pokrenula istragu o uvozu bakra, procijenjenih 400 tisuća tona je ubrzano uvezeno u SAD u iščekivanju mogućih carina, što je pridonijelo smanjenju ponude na drugim tržištima.