Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,6 posto, na 33.127 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,4 posto, na 4.224 boda, a Nasdaq indeks 3,2 posto, na 12.983 boda.
Negativno je na tržište dionica utjecao rast prinosa na američke državne obveznice. U petak su se prinosi na 10-godišnje obveznice, po prvi put nakon 16 godina, probili iznad razine od pet posto. To može utjecati na kamate na hipotekarne i kredite za kupnju automobila, kamate na kreditne kartice...
Uz to, viši prinosi na obveznice smanjuju privlačnost dionica jer ulagačima nude dobre prinose bez ikakvog rizika.
Ulagače je pokolebao i predsjednik američke središnje banke Jerome Powell, koji je na jednom poslovnom skupu kazao da su središnji bankari oprezni po pitanju monetarne politike, nakon agresivnog povećanja kamata prošle godine, ali da bi zbog snažnog gospodarstva i tržišta rada kamate mogle biti dodatno povećane.
– Ulagači su se nadali da će Powell signalizirati da je Fed završio s povećanjem kamata, no on je praktično poručio da će trebati dodatno povećati kamate ako se inflacija zadrži na povišenim razinama – kaže Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.
Ulagači nisu skloni riziku i zbog toga što se plaše eskalacije sukoba između Izraela i Palestinaca. U takvim se okolnostima ulagači povlače iz rizičnijih investicija, kao što su dionice, i traže utočište za svoj kapital u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što je zlato. Zbog toga se cijena unce zlata kreće blizu najviše razine u dva mjeseca, oko 1.980 dolara.
Zbog svega toga, ulagače nisu ohrabrili ni kvartalni poslovni rezultati, premda je većina kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, ostvarila veće zarade nego što se očekivalo.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,6 posto, na 7.402 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,5 posto, na 14.798 bodova, a pariški CAC 2,7 posto, na 6.816 bodova.
Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala jer se ulagači plaše intervencije japanske središnje banke, s obzirom da se tečaj dolara probio iznad psihološki važne razine od 150 jena.
Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,5 posto, na 106,16 bodova. Pritom je prema europskoj valuti skliznuo 0,8 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0595 dolara.
No, tečaj dolara porastao je prema japanskoj valuti, za 0,2 posto, na 149,85 jena. U petak se u jednom trenutku tečaj dolara probio iznad razine od 150 jena, no potom je pao jer se ulagači plaše intervencije japanskih vlasti koje ne žele prebrzo slabljenje jena.
– Mislim da bi dolar bio jači da ne postoji rizik od intervencije japanskih monetarnih vlasti. S obzirom na situaciju u gospodarstvima i visinu prinosa, dolar bi trebao ojačati i mislim da je samo pitanje vremena kada će se to ostvariti – kaže Adam Button, valutni analitičar u tvrtki ForexLive.
Američka središnja banka drastično je povećala kamatne stope u posljednjih godinu i pol dana kako bi suzbila visoku inflaciju, dok japanska središnja banka i dalje vodi vrlo popustljivu monetarnu politiku, s obzirom da inflacija u Japanu nije prevelika prijetnja.
O špekulacijama u vezi kamata, kao i novim gospodarskim pokazateljima, i ubuduće će ovisiti kako će se vrijednost dolara kretati prema ostalim najvažnijim svjetskim valutama.