Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle jer je ulagače ohrabrilo popuštanje inflacijskih pritisaka, što znači da će središnje banke uskoro završiti ciklus povećanja kamatnih stopa.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,2 posto, na 33.886 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,8 posto, na 4.137 bodova, a Nasdaq indeks 0,3 posto, na 12.123 boda.
Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje naznakama popuštanja inflacijskih pritisaka u SAD-u.
Prošloga su tjedna podaci pokazali da se rast potrošačkih cijena u ožujku usporio više nego što se očekivalo, sa 6 na 5 posto na godišnjoj razini, dok su proizvođačke cijene u istom mjesecu pale 0,5 posto na mjesečnoj razini.
Ti podaci pokazuju da zaoštravanje monetarne politike američke središnje banke daje rezultate, da inflacija popušta i da se tržište rada, a time i pritisak na rast potrošnje i plaća, ‘hladi‘.
– I dalje sve ovisi o inflaciji i Fedu. Podaci o potrošačkim i proizvođačkim cijenama sugeriraju da inflacija popušta, što bi moglo značiti brzi završetak Fedovog zaoštravanja monetarne politike – kaže David Carter, analitičar u JPMorgan Private Bank.
Doduše, većina analitičara i dalje smatra da će Fed na sjednici u svibnju povećati ključne kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova. No, ima i onih koji smatraju da će Fed na toj sjednici ostaviti kamate nepromijenjene u rasponu od 4,75 do 5 posto i tako završiti ciklus povećanja cijene novca.
Idućih tjedana u fokusu ulagača bit će kvartalni poslovni rezultati kompanija i banaka. U petak su izvješća objavile tri velike banke - Citigroup, JPMorgan Chase i Wells Fargo - i sve su ostvarile bolje nego što se očekivalo rezultate. Zbog toga su splasnule zabrinutosti ulagača u vezi situacije u sektoru, nakon kolapsa nekoliko regionalnih banaka u ožujku.
– Kao što se očekivalo, veće banke nisu toliko pogođene potresom u regionalnim bankama, možda im to čak i pogoduje. Možemo vidjeti snažne i zdrave bilance, a prilično je jasno da kriza regionalnih banaka nije kriza sustava – kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.
Što se sezone objava kvartalnih izvješća tiče, procjene nisu impresivne. Prema posljednjim procjenama analitičara u anketi Reutersa, profiti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa bit će u prvom tromjesečju 4,8 posto manje nego u istom lanjskom kvartalu.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,7 posto, na 7.871 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 1,3 posto, na 15.807 bodova, a pariški CAC 2,7 posto, na 7.519 bodova.
Dolar oslabio peti tjedan zaredom
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 0,5 posto, na 101,55 bodova. Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 0,8 posto, pa je cijena eura na kraju tjedna iznosila 1,0995 dolara. Tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao je, pak, 1,2 posto, na 133,80 jena.
Dolarov indeks oslabio je i prošloga tjedna jer ulagači vjeruju da je ciklus povećanja kamata američke središnje banke pri kraju. Zbog toga je polovicom tjedna dolarov indeks zaronio na samo 100,78 bodova, najnižu razinu od travnja prošle godine.
Ipak, u petak je nadoknadio dio gubitaka jer su posljednji makroekonomski podaci podržali tezu da će Fed još jednom povećati ključne kamate. Tako se sada na tržištu novca procjenjuje da postoji 74 posto izgleda da će Fed na sjednici u svibnju povećati ključne kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova.
Mnogi smatraju da će Fed na toj sjednici i završiti ciklus povećanja cijene novca, a sve je više i onih koji očekuju i smanjenje kamata već krajem ove godine.
Euro je prošloga tjedna prema dolaru ojačao sedmi tjedan zaredom, pa je u jednom trenutku njegov tečaj skočio na 1,1075 dolara, najvišu razinu u godinu dana. No, u petak je ponovno skliznuo ispod 1,10 dolara. Jačanje eura zahvaljuje se očekivanjima da će Europska središnja banka nastaviti povećavati ključne kamate kako bi suzbila inflaciju, a tako bi se smanjila razlika između kamata u SAD-u i eurozoni.