Biznis i politika
StoryEditor

Svjetsko gospodarstvo u klinču između izbora i svakojakih ratova

20. Prosinac 2023.
trgovinski rat
Trgovinski ratovi, koje će i dalje predvoditi Kina i SAD, posljedično i Europska unija, koja svoju vanjsku politiku prilagođava američkoj, oblikovat će poslovanje u svim djelatnostima. To će, naravno, utjecati i na poslovne prilike u Europi, pa i u Hrvatskoj, jer jeftinu tehnologiju i dalje najviše proizvodi Kina

Hoće li biti plina i kolika će biti njegova cijena ako se nastavi rat u Ukrajini? Hoće li ga biti uopće? Kolike će biti cijene nafte? A ako se nastave ratne operacije na Bliskom istoku? Gdje naći dobavljače ako oni iz Kine ne budu u stanju na vrijeme i po dogovorenoj cijeni isporučiti određene materijale? Što ako ta isporuka nije poslovni problem, nego odmazda za europske sankcije?

Što ako se nastavi rat u Gazi pa ni sljedeće godine ne bude herbicida iz Izraela, gdje naći novog dobavljača? Recesija je u Njemačkoj, već se reže u hrvatskoj drvnoj industriji, tko je sljedeći na redu? Kako se nositi s nelegalnim migrantima koji provaljuju u prikolice naših teretnih vozila? Kakva će biti turistička sezona ako se zveckanje oružjem na Balkanu ne zadrži samo na zveckanju? Što će nam donijeti superizborna godina? Samo se u Hrvatskoj održavaju tri izborna procesa, diljem svijeta 2024. bit će ih stotinjak…

Oči treba držati otvorene

Sva ta pitanja s kojima smo se suočili i nosili ove godine ostat će krucijalna i sljedeće. Geopolitika je oduvijek oblikovala biznis, rijetko kad obrnuto, a danas se čini da ga toliko diktira da je upravljanje kriznim situacijama koje generira geopolitika postalo conditio sine qua non. S druge strane, geoekonomija jača kao koncept koji označava utjecaj ekonomskih faktora na geopolitičke procese, upravljanje resursima i korištenje ekonomskih instrumenata za postizanje geopolitičkih ciljeva. U takvim okolnostima procjene geopolitičkog rizika nikad prije nisu bile toliko presudne za poslovanje, a kvalitetno upravljanje tim rizicima bitno je u kontekstu konkurentnosti, stoga oči treba treba držati otvorene.

Stručnjaci raznih profila slažu se u jednome: sljedeća godina neće biti puno bolja od ove, može samo biti napetija i lošija. Ruska agresija na Ukrajinu dobit će u sljedećoj godini neki nov kontekst. Na Zapadu je primjetan zamor Ukrajinom, osjeća se nevoljkost za dugotrajnu potporu, a ako se prije ne dogode neke osobite promjene na bojištu ili u diplomaciji, ishod rata u Ukrajini ovisit će o ishodu izbora, pogotovo onih za američkog predsjednika.

Hamasov napad i vojna operacija Izraela, kao i odnosi između Izraela i drugih zemalja na Bliskom istoku, dominirat će i u 2024., pogotovo ako sukob eskalira i upletu se Iran i druge arapske zemlje. Ekonomski gledano, trgovinski ratovi, koje će i dalje predvoditi Kina i SAD, posljedično i Europska unija, koja svoju vanjsku politiku prilagođava američkoj, oblikovat će poslovanje u svim djelatnostima. To će, naravno, utjecati i na poslovne prilike u Europi, pa i u Hrvatskoj, jer jeftinu tehnologiju i dalje najviše proizvodi Kina. Možda će u Europi biti manje kineske tehnologije, možda će njihovi električni automobili poskupjeti, možda nam Kina neće izvoziti krucijalne materijale, ali barem zasad ne treba strahovati od promjena svjetskog poretka. Rusija i Kina neće – još – zamijeniti SAD-ovu unipolarnu moć.

Moguća nova žarišta nestabilnosti

image

Jasna Plevnik

foto

Budući da napetosti u međunarodnim odnosima izaziva sama struktura međunarodnih odnosa, odnosno stalno natjecanje među velikim silama, jasno da će stare geopolitičke krize dominirati i idućom godinom, smatra predsjednica Geoekonomskog foruma Hrvatska Jasna Plevnik. Nastavit će se, kaže, geopolitički sukob oko teritorija između Izraela i Hamasa, a s obzirom na ciljeve sadašnje izraelske vlade da posve iskorijeni Hamas i odbijanje dvodržavnog rješenja moguće je da taj rat preraste u regionalni u koji bi se mogli izravno uključiti Hezbolah, Iran i Egipat. S druge strane, misli Plevnik, rat Rusije za ukrajinski teritorij neće eskalirati u treći svjetski rat, ali iduća godina neće donijeti ni pravedan mir. Međutim, kaže, u 2024. moguća su i nova žarišta nestabilnosti, no ništa što će ugroziti poziciju SAD-a.

PREma oecd-u, očekuje se da će globalno gospodarstvo blago rasti unatoč izazovima. europa će, očekivano, zaostajati za sjevernom amerikom i velikim azijskim gospodarstvima, a najveći rast predviđa se indiji, novom važnom akteru na geopolitičkoj sceni

– Bez obzira na sve promjene u međunarodnim odnosima, za sada ne vidim ni jednu državu ni skupinu država koja može strateški izazvati Ameriku. Osim toga, SAD je donio političke odluke i zakone koji usporavaju ekonomsku globalizaciju i koji će transformirati globalne dobavne lance te na kraju utjecati na europski smjer dobave energenata, što ne šteti samo Kini i Rusiji nego prije svega američkom i europskom biznisu. I Amerika se brzo prestrojava u globalnome opskrbnom lancu, velike tvrtke iz SAD-a sele svoje proizvodne kapacitete iz Kine povećavajući svoja ulaganja u Indiju i Vijetnam. Kina je izložena pritisku da izgubi dio važnosti u američkim i globalnim opskrbnim lancima koji su se gradili desetljećima – ističe Plevnik.

Jačanje desnice u Europi

image

Davor Vlajčić

foto

Izvanredni profesor na Katedri za međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ​Davor Vlajčić kaže da u sljedećoj godini zbog napetosti između Kine i SAD-a te zbog zabrinutosti o budućim kretanjima u kineskoj ekonomiji očekuje blage devijacije kineske dominacije u globalnim lancima vrijednosti. Međutim, navodi, proširenjem BRICS-a, ali i jačanjem odnosa s BRI zemljama ti negativni trendovi mogli bi biti ublaženi.

– Neizvjesnost zbog budućnosti Kine za Hrvatsku bi moglo značiti smanjenje interesa za njezina potencijalna ulaganja u energetske i infrastrukturne projekte.

Osim toga, nestabilnost cijena energenata iduće godine izazivat će neizvjesnost raspleta sukoba između Ukrajine i Rusije te Izraela i Palestine, a to bi moglo znatno utjecati na energetski ovisne zemlje poput Hrvatske. Uspješnost FED-a i ECB-a u soft landingu u 2024. napokon će Hrvatskoj, ali i ostalim zemljama, dati odgovor o snazi potencijalne recesije, a time i o budućnosti nekretninskog sektora – predviđa Vlajčić i dodaje da su migrantski pritisci, veliki izdaci za pomoć Ukrajini, nepovoljni ekonomski trendovi diljem svijeta već rezultirali intenzifikacijom protekcionističkih politika, formiranjem bloka euroskeptika te jačanjem desnice u Europi.

Sličan trend očekuje na skorašnjim parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2024. diljem Europe.

– Snažnija potpora desnim opcijama neće izostati ni u Hrvatskoj, no razjedinjenost među njima mogla bi ići u korist trenutačno vladajućoj stranci, vrlo bliskoj suradnji s Bruxellesom. U skladu s time Hrvatska bi gospodarsku suradnju mogla nastaviti graditi s proeuropskim zemljama. Potencijalnim povratkom Donalda Trumpa na scenu u SAD-u Kijev bi mogao izgubiti potporu najsnažnijeg saveznika, a Kina doživjeti još snažniji udar na svoju dominaciju u globalnim vrijednosnim lancima – predviđa Vlajčić.

Povećanje ilegalnih migracija

image

Vlatko Cvrtila

foto

Rektor Sveučilišta Vern‘ i geopolitički analitičar​ Vlatko Cvrtila predviđa da će u sljedećoj godini utjecaj na geopolitiku imati događaj koji je obilježio i ovu godinu, ruska agresija na Ukrajinu, ali u ponešto izmijenjenom kontekstu. Dodaje da je ruska agresija već izazvala velike poremećaje na energetskom tržištu, što utječe i na druge sektore.

Osim toga, vidljivi su procesi ekonomskih fragmentacija u globalnoj ekonomiji i trgovini, kao i zapreke slobodnoj trgovini koje su posljedica geopolitičkih i geoekonomskih turbulencija.

– Kriza dobavnih pravaca nastala je u doba pandemije, ali nastavila se i nakon ruske agresije pa možemo očekivati njezin nastavak i sljedeće godine. Geopolitički lomovi na Bliskom istoku i poremećaji koji se događaju u Africi zasigurno će povećavati migrantske valove prema Europi, koja još nema jasan model za prihvaćanje azilanata, ali i jasnu zajedničku politiku prema ilegalnim migracijama. Stoga možemo očekivati povećavanje ilegalnih migracija sljedeće godine – predviđa Cvrtila.

image

Sanja Vujačić

foto

Geopolitička analitičarka i direktorica istraživačkog programa SEE pariškog instituta IDII ​​Sanja Vujačić podsjeća na širu perspektivu koja bi mogla oblikovati geopolitičke odnose, a to je neskrivena kineska ambicija da postane glavna svjetska sila na svim razinama do 2049. godine i tako obilježi stotu obljetnicu proglašenja komunističke republike.

– Pogledom na zemljopisnu kartu nemoguće je ne ustanoviti da su Kinezi trasiranjem putova svile zamislili i formirali jedinstven kontinent Euroaziju pod svojom kontrolom, kao i da se Sjedinjene Države od gubljenja utjecaja nad tim područjem brane NATO-ovim štitom, odnosno nizom vojnih baza u partnerskim državama, čemu Kina konkurira ubrzanom gradnjom vojne infrastrukture, što u budućnosti može biti povod za nove svjetske ratne krize – smatra Vujačić.

I lijevi i desni populizam

image

Denis Avdagić

foto

Politički konzultant i vanjskopolitički analitičar​ Denis Avdagić kaže da u cijeloj priči o potencijalnim žarištima u 2024. ne treba zaboraviti da se i Balkan vratio na geopolitičku scena događajima na Kosovu, što nije žarište koje privlači cijeli svijet, ali važno je nama, Europi, a pogotovo nama na Balkanu. On tvrdi da smo mi, Europa, kao kontinent i institucija poput Europske unije zapravo imali sreće, ako se to može tako reći, jer je ruska agresija na Ukrajinu uskladila politike u EU-u i kupila nam dosta vremena.

– Da nije, nagodinu bismo u izbornom procesu za Europski parlament prošli bolan proces, vjerojatno bismo imali mnogo bolniju situaciju nego što će biti – kaže Avdagić misleći na šarolikost populističkih opcija koje bi zasigurno dominirale izborima da se nije dogodila Ukrajina.

Ipak, upozorava da su migracije tema koja je jako uzdrmala Europu i koja će biti aktualna u izbornim procesima i iduće godine. Europa mora, smatra, naći model kojim će, ako ništa drugo, umanjiti utjecaj tog izazova na politiku, ali mora se naći rješenje koje će poduprijeti svi.

– To nije nimalo lako, pogledajmo koliko je to tema u Americi i koliko se ondje dulje bave tim izazovom. Europa je tu relativno nova, a mora naći rješenje koje će biti dovoljno prihvatljivo svima. Ako se ono ne traži, doći će oni koji će populističkim porukama nuditi jednostavno, populističko rješenje. Ne bih takve nužno dijelio na ljevicu i desnicu; populistički politički projekti uzimaju od svega pomalo, nije im bitna stroga politička binarnost. Mislim da će ovaj saziv Europskog parlamenta biti posljednji u kojem će mainstream političke stranke moći jednostavno prikupiti većinu ako se ne počne djelotvorno odgovarati na probleme koji zabrinjavaju europske glasače – smatra Avdagić.

Američki izbori i cijene energenata

Što se energenata tiče, stručnjak za energetiku Igor Dekanić podsjeća na to da je početak ukrajinskog rata izazvao skok cijena nafte i plina u Europi 2022., a posljedica državnih intervencija i mjera europskih zemalja za zamjenu ruskog uvoza dobavom nafte iz drugih pravaca i zamjena većeg dijela ruskog plina dobavom ukapljenog prirodnog plina bila je pojeftinjenje.

image

Igor Dekanić, stručnjak za energetiku

foto Pixsell

– Cijene nafte i plina u drugoj polovini 2023. vratile su se na razine prije ruske agresije. Cijena plina u Europi vratila se na oko 40 €/MWh, kao prije ruskog napada. Cijene nafte u Europi u trećem tromjesečju 2023. ustalile su se na oko 80 USD/bbl. Na njih će utjecati izbori. Najvažniji će biti izbori u SAD-u jer moguć dolazak republikanskog predsjednika u Bijelu kuću uza sadašnju većinu u Kongresu može imati velike posljedice na geopolitiku i energetiku. Ako bi američka vlast, primjerice, odabrala biti izolacionistička, uz fokus na Bliski istok i američki izvoz energenata poput nafte, ukapljenoga prirodnog plina, nuklearnoga goriva i tehnologije, pa i ugljena, cijene energije mogle bi biti relativno niske. To bi stabiliziralo ekonomiju, ali ne bi bilo povoljno za energetsku tranziciju i prelazak na zeleno gospodarstvo. Uspon desnice i dolazak na vlast u europskim zemljama također bi podupro takvu energetsku geopolitiku i odustajanje od energetske tranzicije, jer desnica se zauzima za tržište, kapitalizam i što manju državnu intervenciju – smatra Dekanić.

Izazov Muskove neovisnosti

image

Ana Jerković

foto

Ova je godina bila teška za europsko gospodarstvo: gospodarske su djelatnosti usporile, eurozona se suočila s recesijom i visokom inflacijom, posebno energenata i hrane. Inflacija se ipak, prema zadnjim pokazateljima, polagano smanjuje, tržište rada stabilizira se, zato su prognoze za 2024. blago povoljnije, napominje Ana Jerković iz Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS). Kineska ekonomija nakon stagnacije, u posljednjem kvartalu 2023. pokazuje znakove oporavka. Prema OECD-u, gospodarska očekivanja za iduću godinu malo su optimističnija od 2023., očekuje se da će globalno gospodarstvo blago rasti unatoč izazovima.

Europa će, očekivano, zaostajati za Sjevernom Amerikom i velikim azijskim gospodarstvima, a najveći rast predviđa se Indiji, novom važnom akteru na geopolitičkoj sceni. Ako ne bude novih ekonomskih šokova, ubrzani rast svjetskoga gospodarstva očekuje se tek 2025. godine. No, prema mišljenju Jerković, još jedna, ovoga puta nepolitička, osoba može oblikovati svijet u sljedećoj godini, Elon Musk.

–​ Elon Musk ​svakako je jedinstvena pojava na svjetskoj sceni, smatra ga se relevantnim geopolitičkim akterom, svojevrsnom figurom pop-kulture današnjice. Iznimno je angažiran, svojevoljno eksponiran te u svojim aktivnostima neovisan i izvan kontrole. Iako nije državnik, mnogi ga tako tretiraju, svjesni njegove moći i utjecaja na globalna zbivanja. Musk ima i dodatnu sferu utjecaja, a to je vlasništvo nad privatnom svemirskom kompanijom koja je izvan dosega vlada i upravo u tom segmentu potrebno je uspostaviti svojevrsnu kontrolu, koje trenutačno nema, jer su svemirski objekti, pa i privatni, predmet nacionalne i vojne sigurnosti. Dakle, zasad je najveći izazov s geopolitičkim djelovanjem Elona Muska njegova potpuna neovisnost o ostalim akterima, nepredvidivost te što je izvan kontrole establišmenta – ističe Jerković zaključujući da i u tome može biti ključ mnogih budućih geopolitičkih kriza. 

26. svibanj 2024 10:18